San Marino
Sil sanal voib olda toižid znamoičendoid; miše nähta niid, tulgat tänna.
| Flag |
Valdkundznam |
| Pälidn | San Marino |
| Eläjiden lugu (2012) | 32 576[1] ristitud |
| Pind | 61[2] km² |
| Kel' | italijan |
| Valdkundan pämez' | Guerrino Dzanotti da Džanfranko Terenci |
| Päministr | eile olmas |
| Religii | hristanuskond |
| Valüt | evro (EUR) (€)[3] |
| Internet-domen | .sm |
| Telefonkod | +378-0 549, +3 786 |
| Aigvö | tal'vel UTC+1, kezal UTC+2 |
San Marino, oficialine nimi — San Marinon Tazovaldkund, täuz' nimituz om San Marinon Vauvhembaine Tazovaldkund (ital.: Serenissima Repubblica di San Marino), om valdkund Evropan suves. Pälidn — ühtennimine San Marino — sijadase valdkundan keskuses.
Südäiolend
Etimologii[redaktiruida | redaktiruida purde]
Hristanuskoi Ph. Marin om San Marinon alusenpanijaks. Valdkund om nimitadud hänen oiktastuseks.
Istorii[redaktiruida | redaktiruida purde]
Vl 301 sügüz'kun 3. päiväl San Marino tedoti ripmatomut Rimalaižes imperijaspäi.
Jäl'gmaine Konstitucii tuli väghe vl 1600 redukun 8. päiväl (vl 1974 da 2002 vajehtusidenke)[4].
Geografijan andmused[redaktiruida | redaktiruida purde]
San Marino om mavaldkundröunoiš Italijanke kaikiš poliš. Ühthine röunoiden piduz — 39 km. San Marino om mererandatoi valdkund.
Valdkund sijadase Apenninoiden pol'sarel, koumepäižen Monte Titano-mägimassivan suvipäivlaskmaižel pautkel. Sen kaikiš korktemb čokkoim om 749 m valdmeren pindan päl. Kall'massivad ottas 80% valdkundan territorijad. Tazangištoid da järvid eile. Znamasižed joged oma Aus, Marano, San Marino.
Klimat om Keskmeren subtropine pehmed, lujad räkad ei oleskele. Paneb 800-900 mm sadegid vodes, sügüzel-tal'vel tobjimalaz. Kesklämuz kezal +24°C, tal'vel +4°C.
Londuseližed pävarad oma sauvondkivi, saved, mec.
Politine sistem[redaktiruida | redaktiruida purde]
Ohjandusen form om unitarine konstitucine parlamentine tazovaldkund. Nece om kaikiš amuižemb tazovaldkund mail'mas. Valdkundan pämehed oma kaks' regentkapitanad. Parlament valičeb heid pol'vodeks, valdatusiden strok zavodiše sulakun 1. päiväl da redukun 1. päiväl. Om 10 sekretariatad ohjastuseks. San Marinon röunantagaižiden azjoiden da politikan sekretariatan pämez' (vspäi 2012, 5. tal'vku — Paskuale Valentini) tegeb äi päministran funkcijoišpäi.
Parlament om üks'kodine Sur' Generaline Nevondkund (ital. Consiglio Grande e Generale). Se kogoneb 60 ühtnijaspäi, heiden valdatusiden strok om 5 vot.
San Marinon parlamentan Päjärgvaličendad oliba vl 2012 kül'mkun 11. päiväl.
Administrativiž-territorialine jagand[redaktiruida | redaktiruida purde]
Kacu kirjutuz: San Marinon administrativiž-territorialine jagand.
San Marinos om 9 lidnad-kommunad (municipališt ühtnikad) (ital. castello «lidnused»).
Eläjad[redaktiruida | redaktiruida purde]
San Marinos elädas sanmarinolaižed (80%), italijalaižed (19%). Sen ližaks, enamba 13 tuhad tošt valdkundan rahvahanikad elädas verhiš maiš (Italii — 5,7 tuh., AÜV — 3 tuh., Francii — 1,9, Argentin — 1,6).
Toižed sured lidnad-kommunad (enamba 5 tuh. ristutud): Serravalle, Borgo Madžore.
Ižanduz[redaktiruida | redaktiruida purde]
Kožundkirjutusen EÜ:nke mödhe, San Marinole sab löda evro-rahuzid ičeze simvolidenke.
Bankoiden da varmitusen sarak otab 18,6% valdkundan kogosüdäiproduktad. Turizm om lujas šingotadud, kaikuččes vodes läz 3 mln turistoid tuldas valdkundha[5].
Vl 2011 San Marinon päeksport oli sauvondkivi, keramik, nižu, laimad, vinad, lihaproduktad, pumaterialad, lambhan nahkad — kaik US$3,827 mln.
Elektruz importiruiše Italijaspäi.
Homaičendad[redaktiruida | redaktiruida purde]
- ↑ San Marinon ristitišt. — San Marinon ohjastuz (Statistica.sm).
- ↑ San Marinon pind. — Mail'man faktoiden kirj (Cia.gov). (angl.)
- ↑ Edel 2002 vot San Marinon lir oli olmas.
- ↑ San Marinon Konstitucii. — Omniway.sm. (ital.)
- ↑ Background Note: San Marino. — Evropan da Evrazijan azjoiden AÜV:oiden büro (State.gov). (angl.)
Irdkosketused[redaktiruida | redaktiruida purde]
- San Marinon parlamentan oficialine sait. (ital.)
- San Marinon röunantagaižiden azjoiden da politikan sekretariatan oficialine sait. (ital.) (angl.)
| San Marino Vikiaitas |
| Evropan valdkundad | ||
| Alamad | Albanii | Andorr | Armenii1 | Azerbaidžan1 | Avstrii | Bel'gii | Bolgarii | Bosnii da Gercegovin | Čehanma | Danii | Estinma | Francii | Grekanma | Gruzii1 | Horvatii | Irlandii | Islandii | Ispanii | Italii | Kazahstan1 | Kipr1 | Latvii | Litvanma | Lihtenštein | Lüksemburg | Mad'jaranma | Makedonii | Mal't | Moldov | Monako | Mustmägi | Norvegii | Pol'šanma | Portugalii | Ročinma | Romanii | San Marino | Saksanma | Serbii | Slovakii | Slovenii | Suomenma | Sur' Britanii | Šveicarii | Turkanma1 | Ukrain | Vatikan | Vaugedvenäma | Venäma1 | ||
|
1 Om Azijas mugažo. |