Brazilii: Erod versijoiden keskes
+ |
p sahar -> sahar (produkt) |
||
Rivi 54: | Rivi 54: | ||
== Ekonomik == |
== Ekonomik == |
||
Vl 2012 Brazilijan päeksport oli [[raud|raudkivend]] da sen koncentrat (13%), [[kivivoi]] (8%), [[soi|sojabobad]] (7%); toine eksport — [[sahar|rogosahar]] (5%), [[kodilind]] (3%), [[avto]]d (2%), [[kuld]] (1%), [[fruktsüdäivezi]] (1%). |
Vl 2012 Brazilijan päeksport oli [[raud|raudkivend]] da sen koncentrat (13%), [[kivivoi]] (8%), [[soi|sojabobad]] (7%); toine eksport — [[sahar (produkt)|rogosahar]] (5%), [[kodilind]] (3%), [[avto]]d (2%), [[kuld]] (1%), [[fruktsüdäivezi]] (1%). |
||
== Homaičendad == |
== Homaičendad == |
Vajehtuz 9. Heinku 2015, kell 01:19
Flag |
Valdkundznam |
Pälidn | Brazilia |
Eläjiden lugu (2014) | 202,656,788[1] ristitud |
Pind | 8,514,877 km² |
Kel' | portugalijan |
Valdkundan pämez' | Dilma Rusef |
Päministr | Mišel Temer |
Religii | hristanuskond |
Valüt | brazilijan real (BRL) (B$) |
Internet-domen | .br |
Telefonkod | +55 |
Aigvö | UTC-2..-5 |
Brazilii (port.: Brasil), täuz' oficialine nimituz — Brazilijan Federativine Tazovaldkund (port.: República Federativa do Brasil), om valdkund Suviamerikas. Pälidn om Brazilia.
Pindan dai ristitišton mödhe valdkund otab videnden sijan mail'mas.
Istorii
Vl 1922 sügüz'kun 7. päiväl Brazilii tedištoiti ripmatomudes Portugalijaspäi.
Geografii da klimat
Brazilii om mavaldkundröunoiš Venesuelanke (röunan piduz — 2137 km), Gajananke (1308 km), Surinamanke (515 km) da Francijan Gviananke (649 km) pohjoižes, Urugvainke suves (1050 km), Argentinanke (1263 km) da Paragvainke (1371 km) suvipäivlaskmas, Bolivijanke (3403 km) da Perunke (2659 km) päivlaskmas, Kolumbijanke lodehes (1790 km). Ühthine röunoiden piduz om 16,145 km. Valdkundan pohjoižpäivnouzmaižed, päivnouzmaižed da suvipäivnouzmaižed randad lainištab Atlantine valdmeri. Randanpird om 7491 km.
Tihedašti elänzoittud man pala sijadase Brazilijan mägištol. Kaikiš korktemb čokkoim om Piko Da Neblin-mägenoc, 2994 m valdmeren pindan päl, seižub läz Venesuelan röunad. Znamasižed joged oma Amazonas ližajogidenke, Paran da sen ližajoged, a San Fransisku mugažo.
Londuseližed pävarad — metallad (raudkivend, nikel', tin, marganc, kuld, platin, boksitad, uran, harvad londuses metallad), fosfatad, kivivoi, mec, gidroenergii.
Politine sistem
Ohjandusen form om federativine prezidentine tazovaldkund äjiden partijoiden sistemanke. Valdkundan pämez' om prezident. Kaik rahvaz valičeb händast 4 vodeks, kahtenden strokun om voimuz (vspäi 1997). Üks' varaprezident om prezidentale abuhu.
Parlament om kaks'kodine Nacionaline Kongress (port.: Congresso Nacional do Brasil). Üläkodi om Federaline Senat 81 ühtnijanke (8 vodeks). Alakodi om Ezitajiden Kodi 513 deputatanke, kaik rahvaz valičeb heid 4 vodeks.
Nügüdläine Brazilijan prezident om Dilma Rusef (vspäi 2014 kahtenz' strok); päministr om Mišel Temer.
Administrativiž-territorialine jagand
Kacu kirjutuz: Brazilijan administrativiž-territorialine jagand.
Brazilii alajagase 26 štatha (valdkundha, port. estado), da 1 pälidnan federaline ümbrik om völ (Brazilia). Štatoid ühtetas vidhe statistižhe regionha (Pohjoine, Pohjoiž-päivnouzmaine, Päivlaskmaiž-keskuzline, Suvipäivnouzmaine da Suvine). Štatad alajagase 5570 municipalitetha (üks'lugu port. município).
Eläjad
Brazilijas elädas brazilijalaižed.
Valdkundan lidnad-millionerad (enamba 2 mln ristitud vl 2014[2], surembaspäi penembha): San Paulu, Rio-de-Žaneiro, Salvador, Brazilia, Fortalez, Belu Orizonti, Manaus.
Ekonomik
Vl 2012 Brazilijan päeksport oli raudkivend da sen koncentrat (13%), kivivoi (8%), sojabobad (7%); toine eksport — rogosahar (5%), kodilind (3%), avtod (2%), kuld (1%), fruktsüdäivezi (1%).
Homaičendad
- ↑ Brazilijan ristitišton endustuz vl 2014 heinkus. — Mail'man faktoiden kirj (Cia.gov). (angl.)
- ↑ Brazilijan ristitišt vl 2014 heinkun 1. päiväl. — Brazilijan Geografijan da statistikan institut (ibge.gov.br). (port.)
Irdkosketused
Suviamerikan valdkundad | ||
Argentin | Bolivii | Brazilii | Čili | Ekvador | Gajan | Kolumbii | Paragvai | Peru | Surinam | Urugvai | Venesuel | ||