Toine mail'man soda: Erod versijoiden keskes

Vikipedii-späi
Südäimišt om heittud Ližatud südäimišt
Koiravva (pagin | tehtud radod)
pEi ole vajehtusen ühthevedoid
Koiravva (pagin | tehtud radod)
pEi ole vajehtusen ühthevedoid
Rivi 1: Rivi 1:
{{1000}}
{{1000}}
[[Fail:Map of participants in World War II.png|thumb|350px|Valdkundad ühtnemižen mödhe toižes mail'man sodas:
[[Fail:Map of participants in World War II.png|thumb|350px|Valdkundad ühtnemižen mödhe toižes mail'man sodas:<br>{{legend|#63B74E| |inline}}{{legend|#66F000|antigitlerine koalicii|inline}}
{{legend|#63B74E| |inline}}{{legend|#66F000|antigitlerine koalicii|inline}}
{{legend|#2AACF6|«värtmuden mad» da niihe ühtnenuded}}
{{legend|#2AACF6|«värtmuden mad» da niihe ühtnenuded}}
{{legend|#C6BDC7|neitraližed valdkundad}}]]
{{legend|#C6BDC7|neitraližed valdkundad}}]]

Vajehtuz 17. Heinku 2016, kell 18:11

Valdkundad ühtnemižen mödhe toižes mail'man sodas:
           antigitlerine koalicii      «värtmuden mad» da niihe ühtnenuded      neitraližed valdkundad

Toine mail'man soda (1. sügüz'ku 1939 — 2. sügüz'ku 1945) oli soda kahten mail'man sodapolitižiden koalicijoiden keskes. Kuz'vozne soda linni kaikiš surembaks azekhaks konfliktaks ristitkundan istorijas. 62 valdkundad ühtniba sihe, sil pordol kaik oli 73 valdkundad mail'mas (Mašurun ristitišton nell' videndest). Sodategendad oliba koumen kontinentan territorijoil (Evrop, Azii i Afrik) da kaikiden valdmeriden veziš. Se om üks'jäine konflikt, kus atomazegišt oli kävutadud.

Kaks' koalicijad oma: «värtmuden mad» (Saksanma, Italii, Japonii rippujiden valdkundoidenke) da niihe ühtnenuded i antigitlerine koalicii (päühtnijad — Sur' Britanii ičeze dominionidenke, NSTÜ, AÜV, Francii, Kitai).

Linniba sodan süikš:

  • vn 1919 Versalin kožundaktan jügedad arvoimižed Saksanman täht;
  • nacional-socialistižed meletused i A. Gitleran politik;
  • Italijan i Japonijan politik;
  • Versaliž-Vašingtonižen sisteman jäl'gused;
  • mail'man ekonomine krizis.

Sodan lopmižiden keskes:

Valdkundoiden ühtnendan sodha datad

Ken tedoti sodan Kelle tedotihe sodad Dat
Saksanma Pol'šanmaPol'šanma Pol'šanma 1. sügüz'ku 1939
Slovakii Pol'šanmaPol'šanma Pol'šanma 1. sügüz'ku 1939
Sur' BritaniiSur' Britanii Sur' Britanii Saksanma 3. sügüz'ku 1939
FranciiFrancii Francii Saksanma 3. sügüz'ku 1939
AvstraliiAvstralii Avstralii Saksanma 3. sügüz'ku 1939
Uz' ZelandiiUz' Zelandii Uz' Zelandii Saksanma 3. sügüz'ku 1939
Britanine Indii Saksanma 3. sügüz'ku 1939
Suviafrikan Ühtištuz Saksanma 6. sügüz'ku 1939
Kanad Saksanma 10. sügüz'ku 1939
Italii Sur' BritaniiSur' Britanii Sur' Britanii 10. kezaku 1940
Saksanma NSTÜ 22. kezaku 1941
Italii NSTÜ 22. kezaku 1941
RomaniiRomanii Romanii NSTÜ 22. kezaku 1941
Slovakii NSTÜ 23. kezaku 1941
SuomenmaSuomenma Suomenma NSTÜ 26. kezaku 1941
Mad'jaranma NSTÜ 27. kezaku 1941
AÜV JaponiiJaponii Japonii 8. tal'vku 1941
Sur' BritaniiSur' Britanii Sur' Britanii JaponiiJaponii Japonii 8. tal'vku 1941
Saksanma AÜV 11. tal'vku 1941
Italii AÜV 11. tal'vku 1941
NSTÜ JaponiiJaponii Japonii 8. eloku 1945

Sodan kaikiš znamasižed aigtegod

Kacu mugažo

Homaičendad


Edesine lugemine

  • Abramov N. Kalliž praznik — Vägestusen päiv //Kodima. — 2009. — # 5.
  • Smolina L. Eläbad muštlotesed voinan polhe (Polina L'ovkinan polhe) //Kodima. — 2009. — # 5.
  • Baburova G. Ičeze hengen lahjoičeb ristituile (Polina L'ovkinan polhe) //Kodima. — 2010. — # 4.
  • Абрамов Н. От Карелии до Берлина (Efim Pavlovan polhe) //Kodima. — 2010. — # 5. (ven.)
  • Пасюкова С. Несостоявшееся детство (Lidija Borisovan polhe) //Kodima. — 2010. — # 5. (ven.)
  • Георгиевский О. Танкист из бригады прорыва (Irina Kondrašovan johtutesed) //Kodima. — 2012. — # 5. (ven.)
  • Sotnikova I. Henges eläba johtutesed (Anna Gorbačovan polhe) //Kodima. — 2015. — # 4. — Lp. 5.
Nece kirjutuz om vaiše ezitegez. Tö voit abutada meile, ku kohendat sidä da ližadat sihe.