Vil'nüs: Erod versijoiden keskes

Vikipedii-späi
Südäimišt om heittud Ližatud südäimišt
Koiravva (pagin | tehtud radod)
pEi ole vajehtusen ühthevedoid
Koiravva (pagin | tehtud radod)
+
Rivi 6: Rivi 6:
| Flag text = Vil'nüsan flag
| Flag text = Vil'nüsan flag
| Valdkund = Litvanma
| Valdkund = Litvanma
| Eläjiden lugu = 542,664
| Eläjiden lugu = 545,033
| Voz' = 2015
| Voz' = 2017
| Pind = 401
| Pind = 401
| Fail = Vilnius montage.jpg
| Fail = Vilnius montage.jpg
Rivi 14: Rivi 14:
| Aigvö = tal'vel [[UTC]]+2,<br />kezal [[UTC]]+3
| Aigvö = tal'vel [[UTC]]+2,<br />kezal [[UTC]]+3
}}
}}
[[Fail:Vilniaus seniunijos numeracija.png|thumb|left|250px|Vil'nüsan rajoniden kart.]]
'''Vil'nüs''' ({{lang-lt|Vilnius}} [ˈvʲɪɫnʲɪʊs], {{lang-pl|Wilno}}, {{lang-ru|Вильнюс}}) om [[Litvanma]]n [[pälidn]] da kaikiš suremb lidn. Mugažo se om [[Vil'nüsan agj]]an administrativine keskuz.
'''Vil'nüs''' ({{lang-lt|Vilnius}} [ˈvʲɪɫnʲɪʊs], {{lang-pl|Wilno}}, {{lang-ru|Вильнюс}}) om [[Litvanma]]n [[pälidn]] da kaikiš suremb lidn. Mugažo se om [[Vil'nüsan agj]]an administrativine keskuz.


== Istorii ==
== Istorii ==
Lidn mainitase ezmäižen kerdan vl 1323 kuti Litvanman Suren [[Gedimin]]an-ruhtinasen pälidn. Voz'sadoiden joksten Vil'nüs oli [[Litvan Sur' Ruhtinazkund|Litvan Suren Ruhtinazkundan]] pälidnaks, vspäi 1569 ([[Lüblinan unii]]) — [[Pol'šan valdkund]]an-ki. Vozil 1795-1918 oli [[Venälaine Imperii|Venäman]] lidnan ''Vil'na''-nimenke. Vozil 1920-1939 oli [[Pol'šanma]]n lidnan. Vspäi 1939 Vil'nüs tegihe [[Litvanman Tazovaldkund]]an pälidnaks ([[Kaunas]]an jäl'ghe), sidä kesken vozil 1940-1991 [[Nevondkundaline Ühtištuz|NSTÜ]]:n mülündas.
Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1323 kuti Litvanman Suren [[Gedimin]]an-ruhtinasen pälidn. Voz'sadoiden joksten Vil'nüs oli [[Litvan Sur' Ruhtinazkund|Litvan Suren Ruhtinazkundan]] pälidnaks, vspäi 1569 ([[Lüblinan unii]]) — [[Pol'šan valdkund]]an-ki. Vozil 1795-1918 oli [[Venälaine Imperii|Venäman]] lidnan ''Vil'na''-nimenke. Vozil 1920-1939 oli [[Pol'šanma]]n lidnan. Vspäi 1939 Vil'nüs tegihe [[Litvanman Tazovaldkund]]an pälidnaks ([[Kaunas]]an jäl'ghe), sidä kesken vozil 1940-1991 [[Nevondkundaline Ühtištuz|NSTÜ:n]] mülündas.


== Geografijan andmused ==
== Geografijan andmused ==
Puištod ottas 69% lidnan territorijad. Uded lidnanlaptad oma erigoittud toine toižespäi mecan tarhoil.
Lidn sijadase valdkundan suvipäivnouzmas, [[Näris]] (Vilii)-jogen randoil ([[Nämunas]]an oiged ližajogi). Pen' Vil'nii-jogi ({{lang-lt|Vilnia}}) lankteb Närisha lidnan territorijal. Puištod ottas 69% lidnan territorijad. Uded lidnanlaptad oma erigoittud toine toižespäi mecan tarhoil. Matkad [[Vaugedvenäman]] röunhasai om 18 km päivnouzmha lidnan röunaspäi.


Lidn jagase 21 rajonha ({{lang-lt|seniūnija}}).
Vil'nüs jagase 21 lidnrajonha ({{lang-lt|seniūnija}}).

== Eläjad ==
Vn 2011 Litvanman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 543 071 ristitud (valdkundan ristitišton videndez). Läz 800 tuhad elädas ezilidnoidenke.

Rahvahad (vn 2011 rahvahanlugemine, enamba 0,5%): [[litvalaižed]] — 62%, [[pol'šanmalaižed]] — 17%, [[venänikad]] — 12%, [[vaugedvenälaižed]] — 3,5%, [[ukrainalaižed]] — 1,0%, [[evrejalaižed]] — 0,5%, toižed rahvahad — 1,5%; rahvahuden ozutandata — 2,5%.


== Homaičendad ==
== Homaičendad ==

Vajehtuz 5. Kül’mku 2017, kell 19:31

Vil'nüs
Vilnius
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Litvanma
Eläjiden lugu (2017) 545,033 ristitud
Pind 401 km²
Vil'nüs Vilnius
Pämez' Remigijus Šimašüs (2015—)
Telefonkod +370−5
Aigvö tal'vel UTC+2,
kezal UTC+3


Vil'nüsan rajoniden kart.

Vil'nüs (litv.: Vilnius [ˈvʲɪɫnʲɪʊs], pol'š.: Wilno, ven.: Вильнюс) om Litvanman pälidn da kaikiš suremb lidn. Mugažo se om Vil'nüsan agjan administrativine keskuz.

Istorii

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1323 kuti Litvanman Suren Gediminan-ruhtinasen pälidn. Voz'sadoiden joksten Vil'nüs oli Litvan Suren Ruhtinazkundan pälidnaks, vspäi 1569 (Lüblinan unii) — Pol'šan valdkundan-ki. Vozil 1795-1918 oli Venäman lidnan Vil'na-nimenke. Vozil 1920-1939 oli Pol'šanman lidnan. Vspäi 1939 Vil'nüs tegihe Litvanman Tazovaldkundan pälidnaks (Kaunasan jäl'ghe), sidä kesken vozil 1940-1991 NSTÜ:n mülündas.

Geografijan andmused

Lidn sijadase valdkundan suvipäivnouzmas, Näris (Vilii)-jogen randoil (Nämunasan oiged ližajogi). Pen' Vil'nii-jogi (litv.: Vilnia) lankteb Närisha lidnan territorijal. Puištod ottas 69% lidnan territorijad. Uded lidnanlaptad oma erigoittud toine toižespäi mecan tarhoil. Matkad Vaugedvenäman röunhasai om 18 km päivnouzmha lidnan röunaspäi.

Vil'nüs jagase 21 lidnrajonha (litv.: seniūnija).

Eläjad

Vn 2011 Litvanman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 543 071 ristitud (valdkundan ristitišton videndez). Läz 800 tuhad elädas ezilidnoidenke.

Rahvahad (vn 2011 rahvahanlugemine, enamba 0,5%): litvalaižed — 62%, pol'šanmalaižed — 17%, venänikad — 12%, vaugedvenälaižed — 3,5%, ukrainalaižed — 1,0%, evrejalaižed — 0,5%, toižed rahvahad — 1,5%; rahvahuden ozutandata — 2,5%.

Homaičendad


Irdkosketused



Litvanman statistikan agjad da niiden enččed administrativižed keskused
Alitusan agj (Alitus) | Kaunasan agj (Kaunas) | Klaipedan agj (Klaiped) | Marijampolen agj (Marijampole) | Panevežisan agj (Panevežis) | Šäuläin agj (Šäuläi) | Tauragen agj (Taurage) | Tel'šäin agj (Tel'šäi) | Utenan agj (Uten) | Vil'nüsan agj (Vil'nüs)


Evropan pälidnad
Afinad | Amsterdam | Andorr la Vel'j | Baku | Belgrad | Berlin | Bern | Bratislav | Brüssel' | Budapešt | Buharest | Dublin | Hel'sinki | Jerevan | Kijev | Kišinöv | Kopenhagen | Lissabon | London | Lüblän | Lüksemburg-lidn | Madrid | Minsk | Monako-lidn | Moskv | Nikosii | Oslo | Pariž | Podgoric | Prag | Reikjavik | Rig | Rim | San Marino-lidn | Sarajevo | Skopje | Sofii | Stokhol'm | Zagreb | Tallidn | Tbilis | Tiran-lidn | Vaduc | Vallett | Varšav | Vatikan | Ven | Vil'nüs
Nece kirjutuz om vaiše ezitegez. Tö voit abutada meile, ku kohendat sidä da ližadat sihe.