Slovenijan kel'

Vikipedii-späi
Slovenijan kelen levigandusen kart Slovenijas da sen ümbrištos

Slovenijan kel' (ičeze nimitused: slovenski jezik, slovenščina) om üks' indoevropižiš, slavižiš kelišpäi.

Kelen reguliruindorganzacii om Slovenijan tedoiden da čomamahtoiden Akademii (Slovenska akademija znanosti in umetnosti, SAZU, Lüblän).

Leviganduz[vajehta | vajehtada tekst]

Kel' om Slovenijan valdkundkeleks. Pagižijoiden lugu — 2,5 millionad ristituid (2010), elädas Slovenijas päpaloin.

Nügüd'aigan slovenijan kel' jagase nenikš:

  • kogotud kel' (zborni jezik): školan, teatran da toižiden aluzkundoiden kirjankel';
  • ühthine, vai paginkirjankel' (splošno ali knjižnopogovorni jezik): Slovenijan lidnoiš i keskuzpalas;
  • sidodud paginoihe regionaližed paginkeled.

Ümbrikirjutand[vajehta | vajehtada tekst]

Kirjkel' om latinan kirjamišton pohjal. Kogoneb 25 latinan kirjamespäi (ei ole kirjamid Q, W, X, Y, no om ližatud Č, Š, Ž), i koume digrafad oma (DŽ, LJ, NJ), ei otkoi niid kirjamikš.

Paginkel' jagase 32..48 paginaks standartata, ühtenzoittas niid seičemehe..ühesha gruppha. Nügüd'aigaižen kirjankelen sädand tuli lophu 1850-nzil vozil, baziruiše Lüblänan paginal, se om alangištoiden i mägiden paginoiden pol'tel.

Substantivad oleldas koumel rodul, hengestadud i ei. Kätas niid kuden kändon mödhe. Koume grammatišt lugud: üks'lugu, kaksitadud lugu, äilugu. Sanoiden järgenduz sanundas om joudai, bazine — SVO. Muzikaline painend om kaičenus paginoiden rives.

Lugusanad[vajehta | vajehtada tekst]

  • èn — üks'
  • dvá — kaks'
  • tríje — koume
  • štírje — nell'
  • pét — viž
  • šést — kuz'
  • sédem — seičeme
  • ósem — kahesa
  • devét — ühesa
  • desét — kümne
  • dvájset — kaks'kümne
  • trídeset — koumekümne
  • stó — sada
  • tísoč — tuha

Frazad[vajehta | vajehtada tekst]

  • Zdravo! — Tervhen!
  • Kako ti je ime? — Kut sindai kuctas?
  • Od kod si? — Kugalaine oled?
  • Kje živiš? — Kus sinä eläd?
  • Adijo! / Se vidimo! — Nägemižhesai!
  • Hvala! — Kitän.

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]