Japonan kel'

Vikipedii-späi
Japonijan i rükün keliden paginoiden kart

Japonan kel' (ičeze nimi Japonijan südäimes: 國語 vai 国語 kokugo «valdkundkel'»; verazmalaižiden täht: 日本語 nihongo) om japonijalaižiden kel' da Japonijan valdkundkel' faktižikš.[1]

Regulirui organizacii om Japonijan ohjastusen Openduzministrusen Kul'turagentuz faktižikš.

Kelenkandajad[vajehta | vajehtada tekst]

Pagižijoiden lugu kaikes mirus om enamba 140 millionad ristituid. Japonijan ližaks, pagištas Korejas, Taivan'-sarel (enččed kolonijad), i kus eläb äi japonijalaižid (Havajad, San Paulu, Lim).

Vaihišt[vajehta | vajehtada tekst]

Om kaks' vaihišton šoidud — altaine i avstronezine, grammatik om pujon kelihe pojav, sen tagut ei voi mülüda kel't mitte-se märitud gruppha. Japonan kel't lugetas izoliruidud keleks. Kümne paginad om keles, mägisel'gad da sal'med oma röunaks niiden keskes. Vspäi 1886 standartine pagin om olmas, sädamha sidä ottihe Tokion paginad aluseks.

Keles om 16 kändod substantividen täht, 2 kändlust verboiden da adjektividen täht. Kirjkel' kogoneb koumes palaspäi: enamba 3 tuhad ijeroglifoid i kaks' tavukirjamištod — hiragana 46 znamanke, katakana (mugažo 46). Ijeroglifad oma kitajiženke augotižlibundanke, no voib lugeda kaikuttušt kahtenvuiččikš: kun-lugend (japonine) da on-lugend (kitajine, om lähine nügüd'aigaiženke hakka-kelenke) oma olmas.

Japonan kirjamišt[vajehta | vajehtada tekst]

Hiragana
Monografad (Godzüon) Digrafad (Jōon)
a i u e o ä ü ö
a [a] i [i] u [ɯ] vai [ü͍] e [e] o [o]
K ka [ka] ki [ki] ku [kɯ] ke [ke] ko [ko] きゃkä [kʲa] きゅkü [kʲɯ] きょkö [kʲo]
S sa [sa] ši [ɕi] su [sɯ] se [se] so [so] しゃšä [ɕa] しゅšü [ɕɯ] しょšö [ɕo]
T ta [ta] či [t͡ɕi] cu / tsu [t͡sɯ] te [te] to [to] ちゃča [t͡ɕa] ちゅču [t͡ɕɯ] ちょčo [t͡ɕo]
N na [na] ni [ɲi] nu [nɯ] ne [ne] no [no] にゃnä [ɲa] にゅnü [ɲɯ] にょnö [ɲo]
H ha [ha], [ɰa] hi [çi] fu [ɸɯ] he [he], [e] ho [ho] ひゃhä [ça] ひゅhü [çɯ] ひょhö [ço]
M ma [ma] mi [mi] mu [mɯ] me [me] mo [mo] みゃmä [mʲa] みゅmü [mʲɯ] みょmö [mʲo]
Y ja [ja] ju [jɯ] jo [jo]
R ra [ɾa] ri [ɾi] ru [ɾɯ] re [ɾe] ro [ɾo] りゃrä [ɾʲa] りゅrü [ɾʲɯ] りょrö [ɾʲo]
W wa [ɰa] wi [(ɰ)i] we [(ɰ)e] wo [(ɰ)o]
* n
Monografad diakritikanke (Godzüon handakutenenke) Digrafad diakritikanke (Jōon handakutenenke)
a i u e o ä ü ö
G ga [ɡa] gi [ɡi] gu [ɡɯ] ge [ɡe] go [ɡo] ぎゃgä [ɡʲa] ぎゅgü [ɡʲɯ] ぎょgö [ɡʲo]
Z za [za] dži [(d)ʑi] dzu [(d)zɯ] ze [ze] zo [zo] じゃdža [(d)ʑa] じゅdžu [(d)ʑɯ] じょdžo [(d)ʑo]
D da [da] dži [(d)ʑi] dzu [(d)zɯ] de [de] do [do] ぢゃdža [(d)ʑa] ぢゅdžu [(d)ʑɯ] ぢょdžo [(d)ʑo]
B ba [ba] bi [bi] bu [bɯ] be [be] bo [bo] びゃbä [bʲa] びゅbü [bʲɯ] びょbö [bʲo]
P pa [pa] pi [pi] pu [pɯ] pe [pe] po [po] ぴゃpä [pʲa] ぴゅpü [pʲɯ] ぴょpö [pʲo]

Lugusanad[vajehta | vajehtada tekst]

  • 零 / 〇 dzero / rei — nol'
  • 一つ hitotsu / 一 iči — üks'
  • 二つ futatsu / 二 ni — kaks'
  • 三つ mitsu / 三 san — koume
  • 四つ jotsu / 四 ši — nell'
  • 五つ itsutsu / 五 go — viž
  • 六つ mutsu / 六 roku — kuz'
  • 七つ nanatsu / 七 šiči — seičeme
  • 八つ jatsu / 八 hači — kahesa
  • 九つ kokonotsu / 九 ku, kü: — ühesa
  • too / dzü: — kümne
  • 二十 hatači / nidzü: — kaks'kümne
  • 三十 miso / sandzü: — koumekümne
  • momo / häku — sada
  • či / sen — tuha

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. Japonan kelen status om jättud märhapanemižeta valdkundan Konstitucijas da käskusištos.