Mine sisu juurde

Japonan kel'

Vikipedii-späi
Japonijan i rükün keliden paginoiden kart

Japonan kel' (ičeze nimi Japonijan südäimes: 國語 vai 国語 kokugo «valdkundkel'»; verazmalaižiden täht: 日本語 nihongo) om japonijalaižiden kel' da Japonijan valdkundkel' faktižikš.[1]

Regulirui organizacii om Japonijan ohjastusen Openduzministrusen Kul'turagentuz faktižikš.

Pagižijoiden lugu kaikes mirus om enamba 140 millionad ristituid. Japonijan ližaks, pagištas Korejas, Taivan'-sarel (enččed kolonijad), i kus eläb äi japonijalaižid (Havajad, San Paulu, Lim).

Om kaks' vaihišton šoidud — altaine i avstronezine, grammatik om pujon kelihe pojav, sen tagut ei voi mülüda kel't miččehe-se märitud gruppha. Nügüdläižen klassifikacijan mödhe lugetas japonan kel't izoliruidud keleks. Kaik kümne paginad om keles, mägisel'gad da sal'med oma röunaks niiden keskes. Vspäi 1886 standartine pagin om olmas, ottihe Tokion paginad aluseks sädamha sidä.

Keles om 16 kändod substantividen täht, kaks' kändlust verboiden da adjektividen täht. Kirjkel' kogoneb koumes palaspäi: enamba 3 tuhad ijeroglifoid i kaks' tavukirjamištod — hiragana 46 znamanke, katakana (mugažo 46). Ijeroglifad oma kitajiženke augotižlibundanke, no voib lugeda kaikuttušt kahtenvuiččikš: kun-lugend (japonine) da on-lugend (kitajine, om lähine nügüd'aigaiženke hakka-kelenke) oma olmas.

Japonan kirjamišt

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Hiragana
Monografad (Godzüon) Digrafad (Jōon)
a i u e o ä ü ö
a [a] i [i] u [ɯ] vai [ü͍] e [e] o [o]
K ka [ka] ki [ki] ku [kɯ] ke [ke] ko [ko] きゃkä [kʲa] きゅkü [kʲɯ] きょkö [kʲo]
S sa [sa] ši [ɕi] su [sɯ] se [se] so [so] しゃšä [ɕa] しゅšü [ɕɯ] しょšö [ɕo]
T ta [ta] či [t͡ɕi] cu / tsu [t͡sɯ] te [te] to [to] ちゃča [t͡ɕa] ちゅču [t͡ɕɯ] ちょčo [t͡ɕo]
N na [na] ni [ɲi] nu [nɯ] ne [ne] no [no] にゃnä [ɲa] にゅnü [ɲɯ] にょnö [ɲo]
H ha [ha], [ɰa] hi [çi] fu [ɸɯ] he [he], [e] ho [ho] ひゃhä [ça] ひゅhü [çɯ] ひょhö [ço]
M ma [ma] mi [mi] mu [mɯ] me [me] mo [mo] みゃmä [mʲa] みゅmü [mʲɯ] みょmö [mʲo]
Y ja [ja] ju [jɯ] jo [jo]
R ra [ɾa] ri [ɾi] ru [ɾɯ] re [ɾe] ro [ɾo] りゃrä [ɾʲa] りゅrü [ɾʲɯ] りょrö [ɾʲo]
W wa [ɰa] wi [(ɰ)i] we [(ɰ)e] wo [(ɰ)o]
* n
Monografad diakritikanke (Godzüon handakutenenke) Digrafad diakritikanke (Jōon handakutenenke)
a i u e o ä ü ö
G ga [ɡa] gi [ɡi] gu [ɡɯ] ge [ɡe] go [ɡo] ぎゃgä [ɡʲa] ぎゅgü [ɡʲɯ] ぎょgö [ɡʲo]
Z za [za] dži [(d)ʑi] dzu [(d)zɯ] ze [ze] zo [zo] じゃdža [(d)ʑa] じゅdžu [(d)ʑɯ] じょdžo [(d)ʑo]
D da [da] dži [(d)ʑi] dzu [(d)zɯ] de [de] do [do] ぢゃdža [(d)ʑa] ぢゅdžu [(d)ʑɯ] ぢょdžo [(d)ʑo]
B ba [ba] bi [bi] bu [bɯ] be [be] bo [bo] びゃbä [bʲa] びゅbü [bʲɯ] びょbö [bʲo]
P pa [pa] pi [pi] pu [pɯ] pe [pe] po [po] ぴゃpä [pʲa] ぴゅpü [pʲɯ] ぴょpö [pʲo]
  • 零 / 〇 dzero / rei — nol'
  • 一つ hitotsu / 一 iči — üks'
  • 二つ futatsu / 二 ni — kaks'
  • 三つ mitsu / 三 san — koume
  • 四つ jotsu / 四 ši — nell'
  • 五つ itsutsu / 五 go — viž
  • 六つ mutsu / 六 roku — kuz'
  • 七つ nanatsu / 七 šiči — seičeme
  • 八つ jatsu / 八 hači — kahesa
  • 九つ kokonotsu / 九 ku, kü: — ühesa
  • too / dzü: — kümne
  • 二十 hatači / nidzü: — kaks'kümne
  • 三十 miso / sandzü: — koumekümne
  • momo / häku — sada
  • či / sen — tuha
  1. Japonan kelen status om jättud märhapanemižeta valdkundan Konstitucijas da käskusištos.