Makarjev
Lidnanznam![]() |
Flag![]() |
Valdkund | Venäma |
Eläjiden lugu (2024) | 5,463 ristitud |
Pind | 10 km² |
![]() | |
Pämez' | Jelena Makarušina (kezaku 2021—) |
Telefonkod | +7−49 445-xx-xxx |
Avtokod | 44 |
Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |

Makarjev (ven.: Мака́рьев) om Venäman lidn da lidnankund Kostroman agjan suves. Se om Makarjevan rajonan administrativine keskuz.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Ende külä oli olmas 13.-14. voz'sadoil jumalankodin kukhan sijas. Nügüdläižen eländpunktan aluz om pandud vl 1439 kuti Makarii Unžalaižen jumalankodi. Aigan mändes se šingotihe, i Makarjevskai Unžal-slabad (ven. Макарьевская, что на Унже) kazvoi jumalankodin seinidenno.
Vl 1778 anttihe slabadale lidnan statusad Makarjev Unžal nimitusenke (ven. Макарьев-на-Унже) erištamha ühtennimižes lidnaspäi Alalidnan gubernijas (nüg. pen' Makarovo-žilo jumalankodinno, se om läz upotadud Čeboksaran vezivaradimen täutmižen aigan, Liskovo-lidn om Volgan vastrandal). Kändihe makundan keskuseks vl 1797. Vn 1802 lämoipalo pani lidnad mantazole, i udessaudihe planan mödhe Kostrom-lidnan keskusen «tähthanvuiččen» pertišton kartte. Nimitase muite Makarjev:aks 19. voz'sadan lopuspäi. Romanovad-dinastijan ohjastusen aigan regulärine jarmank oleskeli lidnas.
Makarjev šingotase mecan varhapanendal de ümbriradmižel.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase rajonan lodehes, Unž-jogen oiktal randal (Volgan hura ližajogi) i sen vanoikahas alangištos, 120 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.
Matkad agjan administrativižhe Kostrom-keskushesai om 170 km päivlaskmha orhal vai 180 km avtotedme. Lähembaine lidn om Nei 46 km pohjoižhe orhal vai 73 km avtotedme.
Tobmuz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Komsomolk-žilo (ven. посёлок Комсомолка, 142 rist. vl 2014) i Vilu Učulm-žilo (посёлок Холодная Заводь, 35 rist. vl 2014) mülüdas lidnankundha Makarjevan ližaks.
Lidnankundan tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Vn 2019 elokuspäi tähäsai (2025) lidnan Administracii om likvidacijan pordhal. Edeližed lidnan Administracijan pämehed oma Ol'ga Kapežinskaja (kül'mku 2019 — kezaku 2021), Konstantin Lovčev (tal'vku 2017 — kezaku 2019), Nikolai Kolesov (reduku 2016 — tal'vku 2017). Lidnankundan Deputatoiden nevondkund om likvidacijan pordhal vn 2024 redukuspäi, Ol'ga Kapežinskaja om sen likvidatoran. Edeližed nevondkundan ezimehed oma Maksim Sokolov (kezaku 2021 — reduku 2024), Vera Isačenko (kül'mku 2019 — kezaku 2021).
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 7 274 ristitud, lidnankundan — 7 493 ristitud, vn 2021 lidnan — 5 528 ristitud. Vl 2017 kaik 6 632 ristitud elihe lidnas i 6 805 ristitud kaikes lidnankundas. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 10 076 eläjad vl 1959, lidnankundan (andmused vspäi 2008) — 7 657 eläjad vl 2008.
Rahvahad (lidnan eläjad, enamba 0,4 % vl 2021): venälaižed — 98,6 %, toižed rahvahad — 0,5 %, rahvahuden ozutandata — 0,9 %.
Ortodoksižen hristanuskondan üks'toštkümne pühäpertid[1] oma kaičenus lidnas: Raštvoiden päjumalanpert' (1775, om avaitud), Jumalanmaman Tihvinan jumalaižen päjumalanpert' (1898−1906, ei ole rados), Ill'a-endustajan jumalanpert' (letihe vl 1812 vai sen möhemba), Makarjevo-Unžan mez'jumalankodi (alusenpanend 1439, edel 2016. vot — naižjumalankodi, sen Eläban Eziauguižen Stroican päjumalanpert' om sadud vll 1664−1670 i om avaitud, mugažo sen nell' jumalanpertid) i koume časounäd.
Lapsiden opendusen aluzkundad oma päivkodid, keskškol. Makarjevan profškol — Kostroman avtoteiden kolledžan filial[2] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]-
Kodirandantedištandmuzei (2018)
-
Makarjevo-Unžan mez'jumalankodi, vn 2020 nägu
-
Torguindrived vl 2019
-
Makarjevan profškol (2020)
-
Puišt Leninan nimed lidnan keskuzpalas vl 2019
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnankundan oficialine sait (gradmakariev.ru). (ven.)
- Lidnan da rajonan oficialine sait (makariev.ru). (ven.)
![]() |
Makarjev Vikiaitas |
Kostroman agjan lidnad | ||
Bui | Čuhlom | Galič | Kologriv | Kostrom | Makarjev | Manturovo | Nei | Nereht | Soligalič | Šarj | Volgorečensk | ||