Kaspijan meri
Kaspijan meri (avar.: Хазар ралъад, azerb.: Xəzər dənizi, čeč.: Каспий-хIорд, darg.: Каспила урхьу, kum.: Хазар денгиз, lezg.: Кас гьуьл, lak.: Каспи хьхьири, pers.: دریای خزر Daryā-e Xazar, rut.: Kaspy der'ya, turkmen.: Hazar deňzi, ven.: Каспийское море) om kaikiš suremb järv mail'mas meren erasiden pirdoidenke (suruz, süvüz, valdmerenvuitte pohj, solakaz vezi). Kaspii om järv juridižikš, znamoičeb, lähevenujil valdkundoil om oiktuz jagada vezištod keskneze[1]. Se om vedhudetoi, ei ole ni üht joged, kudamb joksiži sišpäi. Sijadase Evrazijan suves, Evropan da Azijan röunal.
Veden tazopind — 28 metrad alemba valdmeren pindad.
Pind sarita — 371 tuh. km² (keskmäine lugu, veden tazopind vajehtase aigan joksten).
Randanpird — läz 7000 km.
Veden mülü — 78,2 tuh. km³.
Süvüz — 1025 metrhasai, keskmäine süvüz — 208 m.
Etimologii[redaktiruida | redaktiruida purde]
Kaspijan meri-nimituz (latin.: Caspium Mare) da toižed avaras levitadud nimed sünduiba elänuziden vai eläbiden randaližiden rahvahiden nimišpäi. Hebonkazvatajiden-kaspijalaižiden heim oli elänu meren suvipäivlaskmal randištol 1. voz'tuhal edel meiden erad.
Geografijan andmused[redaktiruida | redaktiruida purde]
Kaspijan meri lainištab Venäman, Kazahstanan, Turkmenistanan, Iranan da Azerbaidžanan randoid.
Meri jagase koumhe palaha: Pohjoine Kaspii, Keskmäine Kaspii, Suvine Kaspii.
Kaspijan meren järedad lahted (päivnouzmaine rand): Kaidak-, Mangišlakan, Kazahan, Karabogazgol- da Turkmenbaši- lahted.
Sariden ühthine pind om läz 350 km². Sured sared (pohjoižespäi suvhe): Tülenin, Čečen', Ogurčali da Ašur-Ada. Sarištod: Tülenin sarišt (5 sared) da Bakun sarišt (11 sared).
Järedad langenijad joged Kaspijan merhe (častomaraižen mödhe): Volg, Ural (Žajik), Emb (Žem), Atrek, Kur, Sulak da Terek. Kaik 130 joged lanktas merhe.
Znamasižed pol'sared: Apšeronan pol'sar' da Mangišlak.
Sured lidnad da portad (päiväižen mödhe): Baku, Sumgajit, Derbent, Kaspiisk, Mahačkal, Astrahan', Atirau, Aktau, Turkmenbaši, Čalus, Bender Enzeli.
Homaičendad[redaktiruida | redaktiruida purde]
- ↑ Чернявский Е. Б. Что есть Каспий и как его поделить? (Černävskii E.B. Mi se Kaspii om, kut jagada sidä?) // Природа. 2007. № 1. — Lp. 45. (ven.)
Kaspijan meri Vikiaitas |