Gräzovec
| Lidnanznam | |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2023) | 14,424 ristitud |
| Pind | 14,29 km² |
| Pämez' | Sergei Kargin (kül'mku 2020—) |
| Telefonkod | +7−81 755-xx-xxx |
| Avtokod | 35 |
| Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Gräzovec (ven.: Гря́зовец) om Venäman lidn Vologdan agjan suves. Se om Gräzovecan ümbrikon administrativine keskuz da pala.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1538 kuti Gräzivitckoi počinok, sid' Gräzlivici-žilo (ven.: село Грязливицы). Vl 1780 se sai lidnan statusad Gräzovic-nimenke (ven.: Грязовица), vspäi 1824 om olmas nügüdläiženke nimenke. Ezmäine pertišton plan om vahvištadud vl 1781.
Raudte tuli lidnha vl 1872. Lidn oli ümbrišton torguindsijaks 20. voz'sadan augotišhesai. Üks' amuižiš jarmankoišpäi om udessündutadud da radab kezaaigan.
Gräzovecan ižandusen päsarakod oma sömtegimišt (järed maidtegim[1] argvoin i kuivatud maidon pästandanke), sauvondmaterialiden pästand (sauvondmaterialiden kombinat sen savičunke, metalližed konstrukcijad joksusenoigendamižpirdoiden täht[2]) i torguind. Gazproman kompressorstancii radab läz lidnad, järed «Gräzovec — Viipur»-gazanveim zavodiše täs.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase ümbrikon päivlaskmas, Jävaldmeren i Kaspijan meren vezijagandal, 185 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Ržavk-joguden randad (ven.: Ржавка, 19. voz'sadal nimi oli Ržavec-oja) mülüdas Volgan hurapol'žhe basseinha; Luht-jogi (ven.: Лухта 31 km pitte, lankteb Komelha oiktalpäi) augotase lidnan pohjoižpäivnouzmas i mülüb Jävaldmeren basseinha.
Matkad Vologdan röunhasai om nell'kümne koume kilometrad avtotedme (uz' da vanh oma), keskushesai — 47 km. Gräzovec-raudtestancii radab «Vologd — Jaroslavl'»-keskustal vspäi 1872.
Tobmuz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Kaik kaks' pen't küläd, Pirogovo (180 rist. vll 2002−2010) i Svistunovo (29 rist.), mülüiba lidnankundha Gräzovecan ližaks. Lidnankundan tobmuz om tühjitadud vn 2022 kezakuspäi.
Edeline lidnankundan pämez' om Lübov' Voronina (2014−2020).
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 15,201 ristitud, rajonan ristitišton pol', vn 2021 — 14,505 ristitud. Vl 2017 kaik 14,916 ristitud elihe lidnas i 15,109 ristitud kaikes lidnankundas. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli enamba 16 tuhad eläjid vll 1989−2003 (16,424 rist. vl 1989).
Ortodoksižen hristanuskondan koume jumalanpertid[3] oma avaitud lidnas, niišpäi kaks' oma letud lidnan kaumžomas: Ristan Zdviženjan (19. voz'sadan augotiž) i ph. Kornilii Komelalaižen (1997−2003).
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma nell' nomeruidud päivkodid (nomer 1..4), koume keskškolad (nomer 1, 2, 3), kaks' školad-internatad lapsiden täht (kulemižen vigoidenke i nägemižen vigoidenke), lapsiden da norišton šingotesen keskuz i mülüi sihe čomamahtoiden škol (čomamahtoine, muzikaline i horeografine openduz).
Gräzovecan politehnine tehnikum[4] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnan muzei (ende škol kurdižlamanoiden lapsiden täht i Razumovskii-Mašaldinan pert')
- Pühän Kornilii Komelalaižen jumalanpert', vn 2012 nägu
- Endevanhad torguindrived Keskuztorgul (2012)
- Gräzovec-päraudtestancijan sauvuz vl 2013
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnankundan tobmuden sait (mogryazovec.ru). (ven.)
- Gräzovecan istorijan i rahvahankul'turan muzei (gryazovec-muzeum.vgr.muzkult.ru). (ven.)
| Gräzovec Vikiaitas |
| Vologdan agjan lidnad | ||
| Babajevo | Belozersk | Čerepovec | Gräzovec | Harovsk | Kadnikov | Kirillov | Krasavino | Nikol'sk | Sokol | Sur' Ustüg | Tot'm | Ustüžn | Vitegr | Vologd | ||
