Urai
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2021) | 41,315 ristitud |
| Pind | 54,3 km² |
| Pämez' | Timur Zakirzänov (kül'mku 2019—) |
| Telefonkod | +7−34 676-xx-xxx |
| Avtokod | 86, 186 |
| Aigvö | UTC+5 (MSK+2) |
Urai (ven.: Ура́й) om Venäman lidn da lidnümbrik Hantin da Mansin avtonomižen ümbrikon suvipäivlaskmas. Om ümbärtud Kondinskojen rajonan territorijal.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunktan aluz om pandud sirdanuzil mehil Keskuzvenämaspäi vl 1922 kuti Urai-žilo. Nimituz znamoičeb «järv jogialangištos», «bemblenvuitte järv» mansikš. Vl 1960 otaškat'he kävutamižhe Päivlaskmaižen Sibirin kivivoin ezmäšt Šaiman löudmižsijad (lähine žilo ven.: Шаим). Vl 1965 žilo sai lidnan statusad ümbrikon alištusenke.
Urai šingotase kivivoin samižel (Lukoil-kompanii) da sömtegimištol.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase ümbärdajan rajonan päivlaskmas, tazangištol, igähižen rougun zonas i sen ühthižen levigandusen suviröunanno, Kond-jogen oiktal randal (ven.: Конда, Irtišan hura ližajogi), 55 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.
Matkad Hanti-Mansiiskhasai om 250 km pohjoižpäivnouzmha orhal vai 430 km avtotedme, Kondinskojen rajonan Meždurečenskii-keskushesai om 86 km suvipäivnouzmha orhal vai 124 km avtol (lähembaine Ustje-Ah-umbikraudtestancii sijadase siš, ühtenzoitase Jekaterinburganke). Lähembaižed lidnad oma Jugorsk 154 km lodeheze orhal vai 204 km avtol i sen lähine Sovetskii.
Klimat om ven kontinentaline, Edahaižen Pohjoižen arvoimižihe tazostadud. Keza om läm' lühüd, tal'vaig om vilu hätkeline. Pakaižetoman pordon keskmäine aig om 105 päiväd, seižujiden pakaižiden — 143 päiväd vodes. Paneb sadegid 400..450 mm vodes.
Tobmuz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Urai om lidnümbrikon üks'jäižeks eländpunktaks.
Lidnümbrikon tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Edeline lidnan Administracijan pämez' om Anatolii Ivanov (kül'mku 2015 — reduku 2019). Lidnan Duman ezimez' om Aleksandr Veličko vn 2021 redukuspäi. Edeline Duman ezimez' om Galina Aleksandrova (tal'vku 2015 — reduku 2021).
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 39 457 ristitud, vn 2021 — 41 315 ristitud. Kaik 40 559 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 43 224 eläjad vl 2009.
Ortodoksižen hristanuskondan kaks' pühäpertid[1] oma saudud i avaitud lidnas: Jumalanmaman Sündundpäivän jumalanpert' (om saudud lidnha vll 1999−2001) i ph. Aleksandr Nevalaižen jumalanpert' (om letud vll 2000−2001).
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma kuz' nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 7, 8, 10, 12, 14, 21), viž keskškolad (nomer 2, 4, 5, 6, 12), gimnazii, lapsiden ližaopendusen keskuz, čomamahtoiden škol, «Start»-sportškol.
Urain politehnine kolledž[2] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Transport
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Avtobusreisad ühtenzoittas lidnad ümbrikon lähižembaižidenke lidnoidenke, žiloidenke i Hanti-Mansiiskanke.
Tatanmaine civiline Urai-lendimport (URJ / УРА / УСХУ / USHU, 13,7 tuh. passažiroid vl 2017) radab vspäi 1995. Tehtas passažirreisid Jekaterinburgha, Tümenihe i Hanti-Mansiiskha. Punolendimed-ki letas.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Ph. Aleksandr Nevalaižen jumalanpert', vn 2016 nägu
- Lidnan bobuštuzpark vl 2016
- Aviakeskuz (2006)
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]| Urai Vikiaitas |
| Hantin da Mansin avtonomižen ümbrikon lidnad | ||
| Belojarskii | Hanti-Mansiisk | Jugorsk | Kogalim | Langepas | Läntor | Megion | Neftejugansk | Nižnevartovsk | Nägan' | Pit' Jah | Pokači | Radužnii | Sovetskii | Surgut | Urai | ||
