Nižnevartovsk

Vikipedii-späi
Nižnevartovsk
Нижневартовск
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020) 277,668 ristitud
Pind 270,59 km²
Nižnevartovsk Нижневартовск
Pämez' Dmitrii Koščenko
(semendku 2021—)
Telefonkod +7−3466-xxx-xxx
Avtokod 86, 186
Aigvö UTC+5 (MSK+2)


Nižnevartovsk (ven.: Нижнева́ртовск, tot.: Түбән Варта, ukr.: Нижньовартовськ) om Venäman lidn da lidnümbrik Hantin da Mansin avtonomižen ümbrikon päivnouzmas. Se om ümbrikon kahtenz' lidn eläjiden lugun mödhe, mugažo om Nižnevartovskan rajonan administrativižeks keskuseks (ei mülü sihe).

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Eländpunktan aluz om pandud vl 1909 kuti Nižnevartovskai-valdmad varatoitmaha torgovanoiden jogipurulaivoid haugoil da Vartovskoje-žilo (ven.: село Вартовское) läz sidä. Vodele 1965 avaitihe kivivoin järedoid löudmižsijid, sidä kesken Samotlor-järvenno (30 km pohjoižpäivnouzmha lidnaspäi), i udesnimitihe žilod Nižnevartovskii (ven.: посёлок Нижневартовский). Žilo da kivivoin samižen edheotand sauvoškanzihe hotkas, hot' tegihe äjid radoid komsomolan sauvondal mašinoita. Nižnevartovsk sai lidnan statusad vn 1972 9. päiväl keväz'kud, i sen-žo voden redukus ezmäine avialinii Moskvhasai ühtenzoiti lidnad mirunke. Vll 1975−1976 saudihe raudted Surgutaspäi, i vl 1980 ajaškanzihe passažirjonusid Sverdlovskhasai.

Nižnevartovsk šingotase kivivoin da sen gazan samižel («Rosneft'»-kompanijan «Samotlorneftegaz» i «RN-Nižnevartovsk»-alajagused), gazan ümbriradmižen kompleksal («SiburTümen'Gaz»-kompanii), kivivoinümbriradmižel, sauvondmaterialiden tegimil i sömtegimištol (kaks' lihaedheotandad, maidtegim, oludtegim, nell' leibänedheotandad, kalanümbriradai tegim).

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Lidn sijadase Ob'-jogen oiktal randal, 45 m keskmäižel korktusel valdmeren pindan päl. Kaik lidn da sen ümbrištod oma saudud sol, seištas pudotesil da vajil. Matkad Hanti-Mansiiskhasai om 408 km päivlaskmha orhal vai 511 km avtotedme. Lähembaižed lidnad oma Streževoi (Tomskan agj) 52 km suvipäivnouzmha orhal vai 63 km avtol i Megion 20 km lodeheze orhal, 25 km avtotedme vai raudtel.

Nižnevartovsk om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vn 2010 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 251 694 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om nügüd'. Kaik 274 575 eläjad oli lidnas vl 2017.

Rahvahad (enamba 1 % vl 2010): venälaižed — 61,6 %, totarlaižed — 9,1 %, ukrainalaižed — 5,8 %, baškiralaižed — 3,1 %, azerbaidžanlaižed — 1,8 %, vaugedvenälaižed — 1,0 %, toižed rahvahad — 8,6 %, rahvahuden ozutandata — 9,0 %.

Nižnevartovskan valdkundaline universitet[1] (viž tuhad üläopenikoid seičemel fakul'tetal vl 2015), kivivoin institut[2] (Jugran valdkundaližen universitetan filial, ende tehnikum), edheotaikundan tehnikum i nell' kolledžad oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš, mugažo om verhiden lidnoiden filialid. Kaik kuz' sportkompleksad ratas lidnas.

Edeline lidnan pämez' om Vasilii Tihonov (reduku 2016 — semendku 2021).

Transport[vajehta | vajehtada tekst]

Avtobusad da taksid oma kundaližeks transportaks lidnas da sen ümbrištos. Navigacijan aigan voib sadas Hanti-Mansiiskhasai jogiportan kal't, no se radab vemha ujuden jüguid tobjimalaz. Päraudtestancijan sauvuz om loptüd vl 2002 lidnan päivnouzmas.

Rahvahidenkeskeine civiline Nižnevartovsk-lendimport[3] (NJC / НЖВ / USNN, 750 tuh. passažiroid vl 2019) sijadase nelläs kilometras lodeheze lidnan keskusespäi. Tehtas reisid järedoihe lidnoihe Venämadme: Moskv, Tümen', Kazan', Novosibirsk, Irkutsk da erased toižed.

Galerei[vajehta | vajehtada tekst]

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. Nižnevartovskan valdkundaližen universitetan sait (nvsu.ru). (ven.) (angl.)
  2. Kivivoin institutan sait (Nižnevartovsk, nnt.ugrasu.ru). (ven.)
  3. Nižnevartovsk-lendimportan kompanijan sait (nvavia.ru). (ven.)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]



Hantin da Mansin avtonomižen ümbrikon lidnad
Belojarskii | Hanti-Mansiisk | Jugorsk | Kogalim | Langepas | Läntor | Megion | Neftejugansk | Nižnevartovsk | Nägan' | Pit' Jah | Pokači | Radužnii | Sovetskii | Surgut | Urai