Mine sisu juurde

Kumertau

Vikipedii-späi
Kumertau
Кумертау (ven.)
Күмертау (bašk.)
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2021) 57,949 ristitud
Pind 169,6 km²
Kumertau Кумертау (ven.) Күмертау (bašk.)
Pämez' Oleg Astahov
(tal'vku 2023—)
Telefonkod +7−34 761-xx-xxx
Avtokod 02, 102
Aigvö UTC+5 (MSK+2)


Kumertau (ven.: Кумерта́у «hil'mägi», bašk. i tot.: Күмертау) om Venäman lidn da lidnümbrik Baškortostanan Tazovaldkundan suves.

Eländpunktan aluz om pandud žiloks «Bašuglerazrezstroi»-auvondlavudenno vn 1947 9. päiväl sügüz'kud. Panihe samha burad hil't, nimitihe žilod Babai oficialitomikš jogen mödhe. Kätihe sidä radnikžiloks da nimitihe Kumertau:ks vl 1949. Vspäi 1953 om lidnan statusanke. Pästtas «Ka»-punolendimid vspäi 1968. Vll 1965−1990 oli Kumertaun rajonan keskuseks (vll 1935−1965 i vspäi 1990 Kujurgazin rajon). Vozil 2009−2017 ei olend buran hilen samišt.

Kumertaun ižandusen toižed sarakod oma kivivoin da sen gazan samine i londuseližen gazan varaduz lidnan ümbrištos, sömtegimišt (kalan ümbriradmine).

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidnümbrikon sijaduz tazovaldkundas vn 2020 kartal

Lidn sijadase 310 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Om ümbärtud Kujurgazin rajonan territorijal.

Matkad Ufahasai om kaks'sadad vižkümne kilometrad pohjoižhe. Kumertau-raudtestancii radab vspäi 1951 «Uf — Orenburg»-jonol. Lähembaine lidn om Meleuz kahesatoštkümnes kilometras pohjoižhe orhal vai avtotedme.

Kaik kaks' žilod da kaks' küläd mülüdas lidnümbrikho Kumertaun ližaks. Lidnümbrikon pind — 169,6 km².

Lidnümbrikon tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Edeližed lidnan Administracijan pämehed oma Oleg Frolov (kezaku 2019 — tal'vku 2023), Boris Beläjev (sügüz'ku 2010 — semendku 2019). Lidnan nevondkundan ezimez' om Jevgenii Os'kin vn 2023 tal'vkuspäi. Edeline nevondkundan ezimez' om Oleg Astahov (sulaku 2016 — tal'vku 2023).

Vn 2010 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 61 810 ristitud, lidnümbrikon — 67 078 ristitud, vn 2021 lidnan 57 949 ristitud, lidnümbrikon — 61 933 ristitud. Vl 2017 kaik 60 807 ristitud elihe lidnas i 64 763 ristitud kaikes lidnümbrikos. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 70 500 eläjad vl 1998.

Rahvahad (enamba 1 % vl 2010, ozutadud rahvahudenke): venälaižed — 61,1 %, baškiralaižed — 19,0 %, totarlaižed — 13,0 %, čuvašalaižed — 3,7 %, ukrainalaižed — 2,0 %, toižed rahvahad — 2,2 %.

Islaman lidnan mečet' nomer üks' om avaitud lidnas. Ortodoksižen hristanuskondan Ioann-endustajan päjumalanpert'[1] om letud lidnas 1990-nzil vozil.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma 14 nimitadud da nomeruidud päivkodid (nomer 1, 8, 11, 14, 15, 17..19, 21, 24..27, 30), progimnazii M. Iskužinan nimed, ühesa keskškolad (nomer 1, 3, 5, 6, 8, Perspektiva-openduzkeskuz, 10, 12, Ir-žilon keskškol), kaks' gimnazijad (nomer 1 i baškiran gimnazii-internat nomer 3 M.G. Rahimovan nimed), politehnine licei-internat, lapsiden sädamižen keskuz, muzikškol, čomamahtoine škol, horeografijan škol, lapsiden da norišton sportškol.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma proflicei nomer 73 i profškol nomer 100, Kumertaun kaivuziden[2], aviatehnine, pedagogine[3] kolledžad i Baškiran ekonomine kolledž, privatine Kumertaun ekonomikan da oiktusen institut[4], üläopendusen aluzkundoiden Kumertaun filialad: Ufan valdkundaline aviatehnine universitet, Orenburgan valdkundaline universitet, Baškiran valdkundaline pedagogine universitet.

  1. Kumertaun pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Kumertaun kaivuzkolledžan sait (kumgk.ru). (ven.)
  3. Kumertaun pedkolledžan sait (kpkrb.ru). (ven.)
  4. Kumertaun ekonomikan da oiktusen institutan sait (kiep.ucoz.ru). (ven.)



Baškortostanan Tazovaldkundan lidnad
Agidel' | Baimak | Belebei | Beloreck | Birsk | Blagoveščensk | Davlekanovo | Dürtüli | Išimbai | Janaul | Kumertau | Meleuz | Mežgor'je | Neftekamsk | Oktäbr'skii | Salavat | Sibai | Sterlitamak | Tuimazi | Učali | Uf