Belostok

Vikipedii-späi
Belostok
Białystok
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Pol'šanma
Eläjiden lugu (2018-09-30) 297,640 ristitud
Pind 102,12 km²
Belostok Białystok
Pämez' Tadeuš Truskolaski
(tal'vku 2006—)
Telefonkod +48−85
Aigvö tal'vel UTC+1,
kezal UTC+2


Belostokan 28 osedle:d (vspäi 2006).

Belostok (pol'š.: Białystok [bʲaˈwɨstɔk]) om lidn Pol'šanman pohjoižpäivnouzmas. Se om Alaläšan sodaveikundan pälidn, järed raudtesol'm.

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan kirjutadud purtkiš vl 1437. Se sai lidnan statusad vl 1749. Oli tekstil'tegimišton keskuseks 19. voz'sadan toižes polespäi. Vozil 1939 (tal'vku) — 1941 (27. kezaku) da vl 1944 (heinku−sügüz'ku) Belostok mülüi NSTÜ:n Vaugedvenäman NST:ha ühtennimižen agjan keskuseks.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Lidn om ümbärtud mecoil, sijadase Bäl-jogen randoil (pol'š.: Biała, «vauged», Vislan oigedpol'ne bassein), 120..160 m korktusil valdmeren pindal päl. Matkad Varšavhasai om 188 km suvipäivlaskmha, Vaugedvenäman röunhasai — 54 km päivnouzmha.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vn 2011 Pol'šanman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 294 989 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om nügüd'. Läz 430 tuhad ristituid elihe ezilidnoidenke vl 2017.

Om erazvuiččiden religijoiden pühäpertid: katoline jumalankodikund, ortodoksine hristanuskond, judaizman pühäpert', mugažo čiganoiden sur' kund eläb lidnas.

Transport[vajehta | vajehtada tekst]

Avtobusad oma kundaližeks transportaks lidnas. Belostok ühtenzoitab EÜ:n päivlaskmaižid maid Baltijan maidenke avto- da raudteidme i Suomenmanke.

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]


Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]



Pol'šanman sodaveikundad da niiden administrativižed keskused
Alakarpatan (Žešuv) | Alaläšan (Belostok) | Alasilezijan (Vroclav) | Kujavijan da Pomorjen (Bidgošč, Torun') | Lodzin (Lodz') | Lüblinan (Lüblin) | Lübušan (Gožuv-Vel'kopol'ski, Zelöna Gur) | Mazovijan (Varšav) | Opolen (Opole) | Penen Pol'šanman (Krakov) | Pomorjen (Gdan'sk) | Päivlaskmpol'žen Pomorjen (Ščecin) | Silezijan (Katovice) | Suren Pol'šanman (Poznan') | Sventokšistan (Kel'ce) | Varminiž-Mazuran (Ol'štin)