Jermolino (Kalugan agj)
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2023) | 11,189 ristitud |
| Pind | 7,24 km² |
| Telefonkod | +7−48 438-xx-xxx |
| Avtokod | 40 |
| Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Jermolino (ven.: Ермо́лино) om Venäman lidn da lidnankund Kalugan agjan pohjoižpäivnouzmas. Se om Borovskan rajonan kaikiš penemb lidn koumespäi, Obninskan pohjoine ezilidn.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan Boris Godunovan kirjeižes vn 1601 kezakul kut valdkundaline Jermakovo (Jermolino)-žilut (ven.: сельцо Ермолино), sid' kut külä. Šingotihe kaugedraudan tehmižel 18. voz'sadal i tekstil'fabrikal vspäi 1880. Toižen mail'man sodan aigan žilo oli okkupiruidud nacistižen Germanijan sodavägil (20. reduku 1941 — 3. viluku 1942). Vspäi 2008 om lidnan statusanke.
Jermolino šingotase puvillkanghankombinatal, optižen kabelän tegimel, sömtegimištol (lihapol'fabrikatad) i lidnan jarmankal. Jermolino-sodalendimport radab lidnas. Ühtennimine söndtavaroiden Produkti Jermolino-torguindverk («Söndtavarad Jermolino») om tetab Venäman regionoiden enambuses.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase rajonan päivnouzmaižes palas, Protv-jogen molembil randoil (ven.: Протва́ 282 km pitte, Okan hura ližajogi), 150 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.
Matkad Moskvan agjhasai om seičeme kilometrad pohjoižhe orhal. Matkad Kalughasai om 79 km suvhe orhal vai 95 km avtotel. Lähembaižed lidnad oma Borovsk-rajonkeskuz nelläs kilometras päivlaskmha orhal vai avtotedme, Balabanovo (raudtestancii) koumes kilometras päivnouzmha orhal vai kuz' kilometrad avtotedme, i Obninsk kudes kilometras suvhe orhal vai 10 km avtotedme. Sur' Moskvan avtorengaz (A-108) läbitab Jermolinon pohjošt.
Tobmuz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Jermolino om lidnankundan üks'jäižeks eländpunktaks. Lidnankundan pind — 7,24 km².
Lidnankundan tobmuden pämez' oli sen Duman ezimez' edel Borovskan rajonan toižetamišt ümbrikoks vn 2025 kül'mkuspäi. Enččen lidnan Duman ezimehed oliba Jelena Samokrutova (kezaku 2021 — kül'mku 2025), Lüdmila Fedotova (sulaku 2017 — kezaku 2021), Vladimir Bodrov (radoi vn 2017 sulakuhusai). Lidnan Administracijan pämez' om Jevgenii Gurov vn 2017 tal'vkuspäi. Edeližed Administracijan pämehed oma Oleg Zapol'skii (tal'vku 2015 — tal'vku 2017), Natal'ja Gusakovskaja (oli radnikusel vn 2015 tal'vkuhusai).
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vl 1939 žilon ristitišt oli 5 833 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 10 409 ristitud, rajonan kudendez, vn 2021 — 10 809 ristitud. Kaik 10 158 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 11 tuhad eläjid vll 2000−2001 i om nügüd'.
Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 94,1 %, ukrainalaižed — 1,4 %, moldovalaižed — 1,2 %, toižed rahvahad — 3,3 %.
Ortodoksižen hristanuskondan nell' pühäpertid[1] oma kaičenus i saudud lidnas: Jumalanmaman Kalugan jumalaižen pühäpert' (letihe vll 2003−2006), enččen Rusinovo-žilon ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' (kivine om saudud vl 1830, udessündutihe vspäi 2005) i kaks' časounäd.
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma koume nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 15, 17, 18), keskškol, čomamahtoiden škol, lapsiden da norišton fizižen vaumičendan klub.
Jermolinon tehnikum[2] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnankundan tobmuden sauvuz (2019)
- Ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' Rusinovos, nägu vn 2017 elokus
- Jermolinon keskškol (2019)
- Jermolinon tehnikum (2019)
- Lidnan kul'turkeskuz (2019)
- Avtotesild Protvas päliči vn 2019 heinkus
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnan tobmuden aluzkundoiden sait (ermolino-r40.gosweb.gosuslugi.ru) i sen vanh versii (admermolino.ru), om täuttud vn 2024 redukuhusai. (ven.)
| Jermolino (Kalugan agj) Vikiaitas |
| Kalugan agjan lidnad | ||
| Balabanovo | Belousovo | Borovsk | Jermolino | Juhnov | Kalug | Kirov | Kondrovo | Kozel'sk | Kremönki | Lüdinovo | Malojaroslavec | Medin' | Meščovsk | Mosal'sk | Obninsk | Sosenskii | Spas-Demensk | Suhiniči | Žizdr | Žukov | Tarus | ||
