Toropec
Lidnanznam![]() |
Flag![]() |
Valdkund | Venäma |
Eläjiden lugu (2020) | 11,826 ristitud |
Pind | 22,29 km² |
![]() | |
Pämez' | Tatjana Boikova (reduku 2018—) |
Telefonkod | +7−48 268-xx-xxx |
Avtokod | 69 |
Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Toropec (ven.: Торо́пец) om Venäman lidn da lidnankund Tverin agjan päivlaskmas. Se om Toropecan rajonan administrativine keskuz.
Istorii[vajehta | vajehtada lähte]
Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1074 pühän Pečeran Isaakijan augotižlibundaks («toropecalaine»). Toine lidnan nimi oli Krivitesk. Toropec-žo mainitase vl 1168 lidnan statusanke kuti ühtennimižen ruhtinazkundan (1168−1320) keskuz. Eländpunkt om sirtud udhe sijha vn 1337 lujan lämoipalon da sur'veden jäl'ghe. Toine luja lämoipalo oli vl 1634, i ph. Mikulain jumalanpert' (1669) tegihe ezmäižen kivižen sauvusen lidnas.
18. voz'sadal lidn oli mülünu Ingrijan (Piterin) gubernijha, sid' Uz'lidnan i Pskovan gubernijoihe. Vspäi 1935 om Tverin agjan palaks. Toižen mail'man sodan aigan oli okkupiruidud nacistižen Germanijan sodavägil (29. eloku 1941 — 21. viluku 1942).
Toropecan ižandusen päsarakod oma kebn tegimišt (kengiden fabrik[1]) i mecan ümbriradmine, mugažo plastikpakuitesen tegim i valamižmehanine tegim oma olmas.
Geografijan andmused[vajehta | vajehtada lähte]
Lidn sijadase rajonan suves, Toropanjogen randal (ven.: река Торо́па 174 km pitte, ende Торопица, Päivlaskmaižen Dvinan oiged ližajogi), se jokseb Solomennoje- i Zalikovskoje-järviš läbi lidnan südäimes. Toropec seižub Valdai-ülüden suvipäivlaskmas, 180 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Ühtennimine raudtestancii sijadase «Bologoje — Velikije Luki»-keskustal.
Matkad Tverihesai om 265 km päivnouzmha orhal vai 316 km avtotedme. Lähembaižed lidnad oma Andreapol' 42 km pohjoižpäivnouzmha orhal, Päivlaskmpol'ne Dvin 38 km suvipäivnouzmha orhal i Velikije Luki 70 km päivlaskmha orhal vai 97 km avtotedme.
Toropec om lidnankundan üks'jäižeks eländpunktaks.
Eläjad[vajehta | vajehtada lähte]
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 13 015 ristitud, kaks' koumandest rajonan ristitištos. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli läz 17 tuhad eläjid vozil 1970−2001. Kaik 12 092 eläjad oli lidnas vl 2017.
Ortodoksižen hristanuskondan 19 pühäpertid[2] oma saudud i kaičenus lidnas: ph. Tihonan naižjumalankodi (kaks' jumalanpertid), Jumalanmaman Korsunin jumalaižen päjumalanpert', Eläban Eziauguižen Stroican päjumalanpert' Stroican jumalankodiš, kümne jumalanpertid, kaks' kodijumalanpertid, koume časounäd. Niiden ližaks viž jumalanpertid ei ole kaičenus.
Toropecan kolledž[3] (ende profškol i maižanduztehnikum) om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Edeline lidnan pämez' (Deputatoiden nevondkundan ezimez') om Aleksandr Läšok (2013 — tal'vku 2017).
Galerei[vajehta | vajehtada lähte]
-
Toropecan penen lidnusen sija, 2020
-
Jumalanmaman Korsunin jumalaižen päjumalanpert' (om saudud vll 1795−1804), vn 2012 nägu
-
Toropecan kodirandantedištandmuzei vl 2012, ende Sündun nägundan jumalanpert' (om saudud vll 1762−1766)
-
Kul'turkeskuz, 2020
-
Toropec-päraudtestancijan sauvuz vl 2010
Homaičendad[vajehta | vajehtada lähte]
- ↑ Toropecan kengiden fabrikan sait (kupitapki.ru). (ven.)
- ↑ Toropecan pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
- ↑ Toropecan kolledžan sait (торопец-колледж.рф). (ven.)
Irdkosketused[vajehta | vajehtada lähte]
- Lidnankundan tobmuden sait (toropec69.ru). (ven.)
- Toropec-lidnankundan lehtpol' Toropecan rajonan oficialižel saital (toropecadm.ru). (ven.)
![]() |
Toropec Vikiaitas |
Tverin agjan lidnad | ||
Andreapol' | Belii | Bežeck | Bologoje | Kaläzin | Kašin | Kimri | Konakovo | Krasnii Holm | Kuvšinovo | Lihoslavl' | Nelidovo | Ostaškov | Päivlaskmpol'ne Dvin | Ržev | Staric | Zubcov | Toropec | Toržok | Tver' | Udoml' | Ves'jegonsk | Višnii Voločok | ||