Mine sisu juurde

Präžan rahvahaline rajon

Vikipedii-späi
Präžan rahvahaline rajon
Пряжинский национальный район (ven.)
Priäžän kanzalline piiri (karj.)
Prääsän kansallinen piiri (suom.)
Znam
Valdkund Venäma
Administrativine keskuz Präž
Eläjiden lugu (2023) 12,259 ristitud
Pind 6,394,80 km²
Präžan rahvahaline rajonПряжинский национальный район (ven.)Priäžän kanzalline piiri (karj.)Prääsän kansallinen piiri (suom.)

Präžan rahvahaline rajon (ven.: Пря́жинский национа́льный райо́н, karjalan keled: Priäžän kanzalline piiri, suomeks: Prääsän kansallinen piiri) om Venälaižen Federacijan Karjalan Tazovaldkundan municipaline ühtnik.

Administrativine keskuz om lidnanvuitte Präž-žilo.

Rajon om sätud vl 1930, uhokun 28. päivän VCIK:an käskön mödhe, ühtištadihe Pühäjärven i Sämjärven rajonid.

Vozil 1941−1944 Suomenman sodaväged oliba rajonas.

Vspäi 1956 enččen Vedljärven rajonan territorii mülüb Präžan rajonha päiči Tigvjärven küläkundas. Vozil 1963−1966 Präžan rajonan territorii mülüi Änižröunan rajonha.

Vn 2008 redukun 7. päiväspäi rajonan nimi om «rahvahaline»-sananke rajonan Nevondkundan pätandan mödhe.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]

Präžan rahvahaline rajon om Karjalan Tazovaldkundan suvine taho. Pind — 6 395 nellikkilometrad (kümnenz' sija tazovaldkundas 18:späi), saum vezid om 9,4 % (600 km²).

Om röunoid Venäman kudenke rajonanke:

Reljef om kukhikaz mecakaz sodunu tazangišt. Joged mülüdas Atlantižen valdmeren basseinha, erigoitai pird Änižen i Ladogan basseinoiden keskes läbitab rajonan territorijad. Znamasine järv om Sämjärv (ven.: Сямозеро) 266 km² pindanke rajonan pohjoižes.

Klimat om ven pehmed. Heinkun keskmäine lämuz om +16,3 C°, vilukun −10,7 C°.

Londuseližed varad oma turbaz, sauvondmaterialad (rugižkivi, ozrikkivi, mramor, sauvondkivi, savi), mec, kala, reskvezi.

Vspäi 2005 rajonan territorii jagase sečemeks municipaližeks ühtnikaks: üks' lidnankund da kuz' küläkundad.

Vn 2002 Venäman rahvahanlugemižen mödhe rajonan eläjiden lugu oli 18 224 ristitud, vn 2010 — 14 664 ristitud, vn 2021 — 12 069 ristitud.

Kaik om 82 eländpunktad rajonas (vl 2005), niiden kesken üks' lidnanvuitte žilo, 14 külänvuittušt žilod, koume raudtestancijad kaikenaigaiženke ristitištonke da 63 küläd.

Toižed znamasižed eländpunktad oma Čaln-žilo (2,6 tuh. rist. vl 2013), Essoil-žilo (1,7 tuh. rist. vl 2013) da Matrosad-žilo (1,4 tuh. rist. vl 2016).

Rahvahad (enamba 5 % vn 2002 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe): venälaižed — 46 %, karjalaižed — 37 %, suomalaižed — 6 %, vaugedvenälaižed — 5 %, toižed rahvahad — 6 %.