Mine sisu juurde

Präžan rahvahaline rajon

Vikipedii-späi
(Oigetud lehtpolelpäi Präžan rajon)
Präžan rahvahaline rajon
Пряжинский национальный район (ven.)
Priäžän kanzalline piiri (karj.)
Prääsän kansallinen piiri (suom.)
Znam
Valdkund Venäma
Administrativine keskuz Präž
Eläjiden lugu (2023) 12,259 ristitud
Pind 6,394,80 km²
Präžan rahvahaline rajonПряжинский национальный район (ven.)Priäžän kanzalline piiri (karj.)Prääsän kansallinen piiri (suom.)

Präžan rahvahaline rajon (ven.: Пря́жинский национа́льный райо́н, karjalan keled: Priäžän kanzalline piiri, suomeks: Prääsän kansallinen piiri) om Venälaižen Federacijan Karjalan Tazovaldkundan municipaline ühtnik.

Administrativine keskuz om lidnanvuitte Präž-žilo.

Rajon om sätud vl 1930, uhokun 28. päivän VCIK:an käskön mödhe, ühtištadihe Pühäjärven i Sämjärven rajonid.

Vozil 1941−1944 Suomenman sodaväged oliba rajonas.

Vspäi 1956 enččen Vedljärven rajonan territorii mülüb Präžan rajonha päiči Tigvjärven küläkundas. Vozil 1963−1966 Präžan rajonan territorii mülüi Änižröunan rajonha.

Vn 2008 redukun 7. päiväspäi rajonan nimi om «rahvahaline»-sananke rajonan Nevondkundan pätandan mödhe.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]

Präžan rahvahaline rajon om Karjalan Tazovaldkundan suvine taho. Pind — 6 395 nellikkilometrad (kümnenz' sija tazovaldkundas 18:späi), saum vezid om 9,4 % (600 km²).

Om röunoid Venäman kudenke rajonanke:

Reljef om kukhikaz mecakaz sodunu tazangišt. Joged mülüdas Atlantižen valdmeren basseinha, erigoitai pird Änižen i Ladogan basseinoiden keskes läbitab rajonan territorijad. Znamasine järv om Sämjärv (ven.: Сямозеро) 266 km² pindanke rajonan pohjoižes.

Klimat om ven pehmed. Heinkun keskmäine lämuz om +16,3 C°, vilukun −10,7 C°.

Londuseližed varad oma turbaz, sauvondmaterialad (rugižkivi, ozrikkivi, mramor, sauvondkivi, savi), mec, kala, reskvezi.

Vspäi 2005 rajonan territorii jagase sečemeks municipaližeks ühtnikaks: üks' lidnankund da kuz' küläkundad.

Vn 2002 Venäman rahvahanlugemižen mödhe rajonan eläjiden lugu oli 18 224 ristitud, vn 2010 — 14 664 ristitud, vn 2021 — 12 069 ristitud.

Kaik om 82 eländpunktad rajonas (vl 2005), niiden kesken üks' lidnanvuitte žilo, 14 külänvuittušt žilod, koume raudtestancijad kaikenaigaiženke ristitištonke da 63 küläd.

Toižed znamasižed eländpunktad oma Čaln-žilo (2,6 tuh. rist. vl 2013), Essoil-žilo (1,7 tuh. rist. vl 2013) da Matrosad-žilo (1,4 tuh. rist. vl 2016).

Rahvahad (enamba 5 % vn 2002 kaiken Venäman rahvahanlugemižen mödhe): venälaižed — 46 %, karjalaižed — 37 %, suomalaižed — 6 %, vaugedvenälaižed — 5 %, toižed rahvahad — 6 %.