Tosnon rajon

Vikipedii-späi
Tosnon rajon
Тосненский район
Znam (text)
Flag (text)
Valdkund Venäma
Administrativine keskuz Tosno
Eläjiden lugu (2016) 130,023 ristitud
Pind 3,655,97 km²
Tosnon rajon Тосненский район

Tosnon rajon (ven.: Тосненский район) om municipaline ühtnik Leningradan agjas.

Administrativine keskuz om Tosno-lidn (mülüb rajonha vspäi 2006), sijadase rajonan pohjoižes.

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Rajonan aluz om pandud vn 1930 19. päiväl elokud Leningradan agjaha enččiden Lübanin, Detskoje Selon i Kolpinon rajoniden küläkundoišpäi, Tosno-žilod panihe keskuseks. Vl 1960 enččen Mgan rajonan palad ühtištuihe Tosnon rajonanke. Vl 1963 Tosno tegihe lidnaks i vhesai 2006 se oli alištunu agjan tobmudele. Vl 1977 enččen Mgan rajonan ühtištudud pala läksi Kirovskan rajonha. Rajon om olmas nügüdläižiš röunoiš vspäi 2006.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Tosnon rajon om Leningradan agjan suvine taho. Pind — 3 655 nellikkilometrad (9nz' sija agjas). Mec katab nell' videndest rajonan sokast territorijad, sil om il'man kaičendfunkcii tobjimalaz.

Om röunoid 6 Venäman rajonanke da Piterinke:

Znamasižed joged oma Tosn (Nevan hura ližajogi) da Tigod (Olhavan hura ližajogi). Kaikiš järedamb järv om Pendikovskoje-järv (2,1 km²). Kaik joged da järved mülüdas Baltijan meren (Atlantižen valdmeren) basseinha.

Londuseližed varad oma turbaz, sauvondmaterialad (apakkivi, gravii, šebin', letked, saved, mouckivi), mergel', dolomit, mec, reskvezi.

Vspäi 2006 rajonan territorii jagase 13 municipaližhe ühtnikha: 7 lidnankundha da 6 küläkundha.

Tobmuz[vajehta | vajehtada tekst]

Käskusenandai tobmuz om Ezitajiden Nevondkund (ven.: Совет депутатов) 26 ühtnijanke. Kaik rahvaz valičeb heid videks vodeks. Järgenduseližed valičendad sihe oliba vn 2014 14. päiväl sügüz'kud. Viktor Zaharov radab sen ezimehen da rajonan pämehen vs 2014 sügüz'kun 25. päiväspäi. Ezitajiden Nevondkund valičeb rajonan administracijan pämest.

Vs 2007 elokuspäi Vladimir Dernov radab rajonan administracijan pämeheks koumanden strokun jäl'geten. Vs 2014 sügüz'kuspäi hän-žo radab Tosnon lidnankundan administracijan pämeheks. Kahesa varapämest oma hänele abhu. Kahesa komitetad, 8 palakundad, 5 sektorad da laudkund alištudas rajonan administracijan pämehištole.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 122 999 ristitud (nellänz' sija agjas).

Kaik om 115 eländpunktad rajonas, sidä kesken 3 lidnad, 4 lidnanvuittušt žilod, 14 muite žilod, 2 raudtestancijan žilod, 86 küläd, 1 futor da 5 kordonad.

Toižed sured eländpunktad oma Nikol'skoje-lidn (21,3 tuh. rist. vl 2016), lidnanvuiččed Ul'janovk-žilo (12,6 tuh. rist. vl 2016), Tel'manan žilo (8,7 tuh. rist. vl 2010), Fornosovo-žilo (6,4 tuh. rist. vl 2016) da Bor-žilo (5,3 tuh. rist. vl 2016), Lüban'-lidn (4,6 tuh. rist. vl 2016).

Rahvahad (vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe, enamba 0,4%): venälaižed — 87,8%, ukrainalaižed — 1,7%, vaugedvenälaižed — 0,9%, totarlaižed — 0,7%, uzbekalaižed — 0,5%, čiganalaižed — 0,4%, armenijalaižed — 0,4%, toižed rahvahad — 2,5%, rahvahuden ozutandata — 5,1% (jäl'gmäižiden keskes 22,7% mahttas pagišta venäkelel).

Erased igähižed rahvahad: suomalaižed — 125 rist. (0,10%), karjalaižed — 70 rist. (0,06%), estilaižed — 26 rist. (0,02%), vepsläižed — 16 rist. (0,01%), saamalaižed — 6 rist. (vähemba mi 0,01%), ižoralaižed — 1 rist. (vähemba mi 0,01%)[1].

Ižanduz[vajehta | vajehtada tekst]

Rajonan ižandusen päsarakod oma[2]:

  • sauvondtegesiden da sauvondmaterialiden pästand (keramine apakut, raudbetontegesed, metallkonstrukcijad, teraz- da alüminiitorved, sanitarine tehnik da fitingad, savič, faner, kleid (Henkel), mujud);
  • mašinoidensauvomine (Caterpillar-ekskavatorad — tarbhaižiden kaivatusiden samižen täht; avtod tepuhtastandan täht; lämuzmašiništ);
  • himine (nozolad heretused), kodihimijan pästand (muil da pezendtuhk);
  • turbhan samine;
  • mecan varhapanend da ümbriradmine (Lübanin meckombinat);
  • sömtegimišt;
  • maižanduz (maploduiden kazvatuz, sigaliha, lehmänmaid, kombiniruidud söm kabjživatoiden täht);
  • torguind da varažomad;
  • jüguavtoiden logistik i raudtetransport.

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. Национальный состав и владение языками, гражданство населения Ленинградской области (Leningradan agjan rahvahaline mülükund, ristitišton kel'mahtod da rahvahanikuz.) / Стат. сборник. Часть 1. — СПб.: Петростат, 2013. — 266 lpp. — Lpp. 82−83 (petrostat.gks.ru). (ven.)
  2. Tosnon rajonan investicine pasport (lenoblinvest.ru). — 20 lp. — Lpp. 1−16. (ven.)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]