Kstovo
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2025) | 61,118 ristitud |
| Pind | 59,0 km² |
| Pämez' | Mihail Gogolev (reduku 2016—) |
| Telefonkod | +7−83 145-xx-xxx |
| Avtokod | 52, 152 |
| Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Kstovo (ven.: Ксто́во) om Venäman lidn Alalidnan agjan keskuzpalas. Se om agjan kudenz' lidn eläjiden lugun mödhe, Alauz'lidnan suvipäivnouzmaine ezilidn, Kstovon ümbrikon (edel vn 2021 tal'vkud — rajonan) administrativine keskuz da pala.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Ende mordvinalaižed i totarlaižed eliba enambuses lidnan tahondas. Eländpunkt mainitaškanzihe 14. voz'sadaspäi kuti Kstovskai-külä (ven.: деревня Кстовская). Ksta-sana znamoičeb «manzik» mordvinan kelil. Kivivoin ümbriradmižen Novogor'kovskii-tegim om saudud 1950-nzil vozil. Kätihe küläd radnikžiloks vl 1954. Se sai lidnan statusad vn 1957 12. päiväl sügüz'kud.
Kstovo šingotase suren kivivoinhimijan tegimištzonal lidnan suvipäivlaskmas («Lukoil»-kompanijan kivivoinümbriradmižen tegim, mugažo etilenan, propilenan, bituman i polivinilhloridan tehmine). Toižed sarakod oma sömtegimišt (leibtegim, maidtegim, kolbasceh, jähine), mašinansauvomine (ventiläcijan tegim), sauvondmaterialiden pästand (raudbetonantegim), mugažo mebel'fabrik i Novogor'kovskai-LEK ratas lidnas.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase ümbrikon lodehliženno röunanno, Volgan oiktal randal, 125 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.
Matkad Alauz'lidnan röunhasai om kümne kilometrad lodeheze orhal vai 15 km avtotedme, keskuzpalhasai — 23 km orhal vai 28 km avtotedme. Toine lähembaine lidn om Bor 15 km pohjoižhe orhal, 50 km avtotedme vai raudtedme.
Tegimištzon om saudud Kud'm-jogen taga (ven.: Кудьма, Volgan oiged ližajogi 144 km pitte, lankteb sihe 20 km päivnouzmha lidnaspäi), sen oiktal randpolel. «Volga»-avtotrass (M7) läbitab kaiked lidnad. Raudtesarak tuleb lidnha Alauz'lidnaspäi, se om läz 15 km pitte i radab vemha ajaden jüguid vaiše.
Kstovo oli lidnankundan üks'jäižeks eländpunktaks edel sen likvidacijad vn 2021 tal'vkuspäi.
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 66 657 ristitud, rajonan viž ühesandest, vn 2021 — 63 646 ristitud. Kaik 67 723 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli enamba 69 tuhad eläjid vll 1998−2001 (69 400 rist. vl 2000).
Rahvahad (2010): venälaižed — 96,3 %, toižed rahvahad — 3,7 %.
Ortodoksižen hristanuskondan seičeme pühäpertid[1] oma saudud lidnas: nell' jumalanpertid i koume časounäd.
Lapsiden opendusen aluzkundad oma päivkodid, keskškolad, lapsiden i norišton sädamižen pert'kulu. «Mail'man sambon akademii»-sportkompleks radab lidnas. Kstovon kivivointehnikum[2] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Kstovon rajonan tobmuden sauvuz (2015)
- Jumalanmaman Vladimiran jumalaižen jumalanpert', vn 2018 nägu
- «Lukoil-Nižegorodnefteorgsintez» (Kstovon kivivoinümbriradai tegim) vl 2021, kuva om sätud Man kaimdajaspäi
- «Atoll»-torguindkeskuz akvaparkanke (2015)
- Lapsiden i norišton sädamižen pert'kulu (2013)
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnan Duman i rajonan tobmuden aluzkundoiden sait (kstovo-adm.ru) i sen uz' versii. (ven.)
- Lidnan informacine sait (kstovo.ru). (ven.)
| Kstovo Vikiaitas |
| Alalidnan agjan lidnad | ||
| Alauz'lidn | Arzamas | Balahn | Bogorodsk | Bor | Čkalovsk | Dzeržinsk | Gorbatov | Gorodec | Knäginino | Kstovo | Kulebaki | Liskovo | Lukojanov | Navašino | Pavlovo | Perevoz | Pervomaisk | Sarov | Semönov | Sergač | Šahunj | Zavolžje | Uren' | Vetlug | Viks | Volodarsk | Vorsm | ||
