Mine sisu juurde

Bogdanovič (lidn)

Vikipedii-späi
Bogdanovič
Богданович
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2025) 29,574 ristitud
Pind 23 km²
BogdanovičБогданович
Pämez' Pavel Martjanov
(tal'vku 2017—)
Telefonkod +7−34 376-xx-xxx
Avtokod 66, 96, 196
Aigvö UTC+5 (MSK+2)

Bogdanovič (ven.: Богдано́вич) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan suves. Se om Bogdanovičun ümbrikon (edel 2025. vot — lidnümbrikon, edel 2006. vot — rajonan) administrativine keskuz da sen pala.

Amuine Kašinan (Čudin) lidnut (ven.: Кашинское (Чудское) городище) om tedoiduses vspäi 1884, sijadase vides kilometras pohjoižhe lidnaspäi.

Eländpunktan aluz om pandud vl 1885 kuti Overino-sol'mraudtestancii udel «Jekaterinburg — Tümen'»-raudtel. Sil-žo vodel udesnimitihe raudtestancijad žilonke Venäman imperijan jaugvägiden Jevgenii Bogdanovič-jenaralan (1829−1914) kanzannimen mödhe, hän andoi pakičendoid sauvomha «Kazan' — Tümen'»-raudted varatoitamha Permin agjoid villäl näl'gvoziden aigan kuti Transsiban ezmäine projekt. Žilo sai lidnan statusad vn 1947 19. elokud. Oli alištunu agjan tobmudele oikti vll 1963−2019. Vll 1973−2010 porcellanan järed tegim radoi lidnas.

Bogdanovič šingotase leskusenvastaižmaterialiden tegimel, špaloiden imetamižtegimel, sauvondmaterialiden sarakol (mouckivi, lämuzizoläcijan plitad) i sömtegimištol (lihakombinat, maidtegim), mugažo kombisötken tegim radab.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Bogdanovičun ümbrikon sijaduz agjas vn 2013 kartal

Lidn sijadase ümbrikon keskuzpalan pohjoižes, Kunar-jogen oiktal randal tobjimalaz (ven.: Куна́ра 59 km pitte, Pišman oiged ližajogi, Obin hurapol'ne bassein), 160 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Kurtuguz-järv (vai Kortoguz, 11 km²) zavodiše kudes kilometras lodeheze lidnaspäi.

«Jekaterinburg — Tümen'»-avtote läbitab lidnan suvipalad. Matkad Jekaterinburghasai om kahesakümne kahesa kilometrad päivlaskmha orhal, 94 km avtotedme vai raudtedme. Lähembaine lidn om Suhoi Log kümnes kilometras pohjoižhe orhal, avtol i raudtel.

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 30 670 ristitud, ümbrikon kaks' koumandest, vn 2021 — 30 142 ristitud. Kaik 29 311 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 35..36 tuh. eläjid vll 1989−2001 (36 700 rist. vl 1996).

Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 94,5 %, totarlaižed — 2,1 %, toižed rahvahad — 3,4 %.

Ortodoksižen hristanuskondan ph. Johann-jumalantedomehen[1] (om saudud vll 1993−2019) i ph. Jekaterina-moknikan[2] jumalanpertid oma saudud lidnas. Islaman loičendpert' radab.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma vižtoštkümne nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1, 2, 9..11, 13, 15, 18, 19, 27, 31, 37..39, 45), viž keskškolad (nomer 1..5), Bogdanovičun škol-internat nomer 9, ehtal'ne (avol'jaine) škol, lapsiden sädamižen keskuz, čomamahtoiden škol, čomamahtoine škol, sportškol hokkeiš mäčunke.

Bogdanovičun politehnikum[3] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.

  1. Bogdanovičun pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Ph. Jekaterina-moknikan pühäpertin tulendan sait (hram-bgdn.ru). (ven.)
  3. Bogdanovičun politehnikuman sait (bgdn-bpt.profiedu.ru). (ven.)


Sverdlovskan agjan lidnad
Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur