Bogdanovič (lidn)
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2025) | 29,574 ristitud |
| Pind | 23 km² |
| Pämez' | Pavel Martjanov (tal'vku 2017—) |
| Telefonkod | +7−34 376-xx-xxx |
| Avtokod | 66, 96, 196 |
| Aigvö | UTC+5 (MSK+2) |
Bogdanovič (ven.: Богдано́вич) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan suves. Se om Bogdanovičun ümbrikon (edel 2025. vot — lidnümbrikon, edel 2006. vot — rajonan) administrativine keskuz da sen pala.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Amuine Kašinan (Čudin) lidnut (ven.: Кашинское (Чудское) городище) om tedoiduses vspäi 1884, sijadase vides kilometras pohjoižhe lidnaspäi.
Eländpunktan aluz om pandud vl 1885 kuti Overino-sol'mraudtestancii udel «Jekaterinburg — Tümen'»-raudtel. Sil-žo vodel udesnimitihe raudtestancijad žilonke Venäman imperijan jaugvägiden Jevgenii Bogdanovič-jenaralan (1829−1914) kanzannimen mödhe, hän andoi pakičendoid sauvomha «Kazan' — Tümen'»-raudted varatoitamha Permin agjoid villäl näl'gvoziden aigan kuti Transsiban ezmäine projekt. Žilo sai lidnan statusad vn 1947 19. elokud. Oli alištunu agjan tobmudele oikti vll 1963−2019. Vll 1973−2010 porcellanan järed tegim radoi lidnas.
Bogdanovič šingotase leskusenvastaižmaterialiden tegimel, špaloiden imetamižtegimel, sauvondmaterialiden sarakol (mouckivi, lämuzizoläcijan plitad) i sömtegimištol (lihakombinat, maidtegim), mugažo kombisötken tegim radab.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase ümbrikon keskuzpalan pohjoižes, Kunar-jogen oiktal randal tobjimalaz (ven.: Куна́ра 59 km pitte, Pišman oiged ližajogi, Obin hurapol'ne bassein), 160 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Kurtuguz-järv (vai Kortoguz, 11 km²) zavodiše kudes kilometras lodeheze lidnaspäi.
«Jekaterinburg — Tümen'»-avtote läbitab lidnan suvipalad. Matkad Jekaterinburghasai om kahesakümne kahesa kilometrad päivlaskmha orhal, 94 km avtotedme vai raudtedme. Lähembaine lidn om Suhoi Log kümnes kilometras pohjoižhe orhal, avtol i raudtel.
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 30 670 ristitud, ümbrikon kaks' koumandest, vn 2021 — 30 142 ristitud. Kaik 29 311 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 35..36 tuh. eläjid vll 1989−2001 (36 700 rist. vl 1996).
Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 94,5 %, totarlaižed — 2,1 %, toižed rahvahad — 3,4 %.
Ortodoksižen hristanuskondan ph. Johann-jumalantedomehen[1] (om saudud vll 1993−2019) i ph. Jekaterina-moknikan[2] jumalanpertid oma saudud lidnas. Islaman loičendpert' radab.
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma vižtoštkümne nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1, 2, 9..11, 13, 15, 18, 19, 27, 31, 37..39, 45), viž keskškolad (nomer 1..5), Bogdanovičun škol-internat nomer 9, ehtal'ne (avol'jaine) škol, lapsiden sädamižen keskuz, čomamahtoiden škol, čomamahtoine škol, sportškol hokkeiš mäčunke.
Bogdanovičun politehnikum[3] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnümbrikon administracijan sauvuz (2021)
- Ostrovok-torguindkeskuz (2006 vai 2009, «Sarik»)
- Leskusenvastaižmaterialiden tegimen tulend vl 2010
- Leskusenvastaižmaterialiden tegijoiden kul'turkeskuz (2021)
- Bogdanovič-päraudtestancijan sauvuz vl 2013
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Bogdanovičun municipaližen ümbrikon tobmuden sait (gobogdanovich.ru). (ven.)
- Bogdanovičun ümbrikon Duman oficialine sait (дума-богданович.рф). (ven.)
| Bogdanovič (lidn) Vikiaitas |
| Sverdlovskan agjan lidnad | ||
| Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur | ||
