Sredneural'sk
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2025) | 24,103 ristitud |
| Pind | 83,8 km² |
| Pämez' | Aleksei Stasönok (sulaku 2023—) |
| Telefonkod | +7−34 368-xx-xxx |
| Avtokod | 66, 96, 196 |
| Aigvö | UTC+5 (MSK+2) |
Sredneural'sk (ven.: Среднеура́льск) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan suvipäivlaskmas. Se om Jekaterinburgan pohjoine ezilidn, Sredneural'skan municipaližen ümbrikon (edel 2025. vot — lidnümbrikon) administrativine keskuz da pala.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunktan aluz om pandud vl 1931 SUGRES-žiloks sauvomha da holitamha valdkundaližen rajonižen elektrostancijan (Sredneural'skan GRES, radab vspäi 1936). Vn 1932 10. päiväl heinkud kätihe radnikžiloks nügüdläiženke nimenke. Vn 1966 17. päiväl uhokud Sredneural'sk-žilo sai lidnan statusad.
Sredneural'sk šingotase järedal GRES:al[1], sauvondmaterialiden tehmižel (metalližkonstrukcijad, raudbetontegesed, pumaterialad, asfal't) i sömtegimištol (pühävoi, kolbas, vin), mugažo maižandusel (kalakazvatusen edheotand, lindfabrik).
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Lidn sijadase Isetinjärven-vezivaradimen päivnouzmaižel randal (24 km², ven.: Исе́тское озеро, Iset'-jogen purde, Obin hurapol'ne bassein), Keskmäižen Uralan päivnouzmaižil pautkil, 252..278 m ü.m.t. korktusil. Pened manrehkaidused oleldas, voib olda kudhe ballhasai.
Matkad Jekaterinburghasai om viž kilometrad suvhe orhal vai kahesa kilometrad avtotedme, keskuzpalaspäi — vižtoštkümne kilometrad suvipäivnouzmha. Raudte tuleb Sredneural'skha vaiše jüguiden täht. Toine lähembaine lidn om Üläpišm üks' kilometr suvipäivnouzmha orhal vai avtotel.
Tobmuz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Kaik kaks' pen't küläd (Koptäki 217 rist., Murzink 38 rist. vl 2010) da üks' Kirpičnii-žilo (67 rist. vl 2010) mülüdas ümbrikho Sredneural'skan ližaks. Lidnümbrikon pind — 83,98 km².
Municipaližen ümbrikon tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Edeližed ümbrikon pämehed oma Aleksandr Koval'čik (uhoku 2021 — sulaku 2023), Andrei Zašläpin (semendku 2019 — uhoku 2021). Lidnan ümbrikon Duman ezimez' om Veniamin Biktašev vn 2021 redukuspäi. Edeližed Duman ezimehed oma Oleg Prudnikov (tal'vku 2019 — reduku 2021), Andrei Kasjanenko (reduku 2016 — kül'mku 2018).
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 20 449 ristitud, lidnan ümbrikon — 20 771 ristitud. Lidnan ristitišt oli 23 344 eläjad vl 2021. Vl 2017 kaik 22 896 ristitud elihe lidnas i 23 479 ristitud kaikes ümbrikos. Kaikiš suremb lidnan i municipaližen ümbrikon ristitišt om nügüd'.
Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 88,8 %, totarlaižed — 5,0 %, baškiralaižed — 1,4 %, toižed rahvahad — 4,8 %.
Ortodoksižen hristanuskondan nened kuz' pühäpertid[2] oma avaitud lidnas: ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' (om saudud vll 2001−2011), ph. Aleksii-carinpoigan jumalanpert' (letihe vll 2009−2021) i Sredneural'skan naižjumalankodi (nell' jumalanpertid).
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma seičeme nimitadud päivkodid, augotižškol nomer 5, nell' keskškolad (nomer 6, 19, 31, 215), lapsiden sädamižen pert', čomamahtoiden škol, Energii-sportškol.
Lähembaižed professionaližen opendusen aluzkundad sijadasoiš Üläpišm- i Jekaterinburg-lidnoiš. Uraližen metrologijan da ladun tehnikum oli lidnas vhesai 2008, sid' Uralan federaližen universitetan filial sen sijas (ei ole rados, om Üläpišmas). Metrologijan kolledžan rekonstrukcii i töhöpästand planiruiše vll 2025−2027.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Mulänk-jogen randoil (lankteb Isetinjärvhe), 2016. voz'
- Sredneural'skan naižjumalankodi, vn 2022 nägu
- Sredneural'skan GRES vl 2015
- Solnečnii Bereg-lebubaz Isetinjärvel (2016, «Päivoikaz Rand»)
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]| Sredneural'sk Vikiaitas |
| Sverdlovskan agjan lidnad | ||
| Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur | ||
