Mine sisu juurde

Kačkanar

Vikipedii-späi
Kačkanar
Качканар
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2025) 36,252 ristitud
KačkanarКачканар
Pämez' Andrei Jaroslavcev
(eloku 2018—)
Telefonkod +7−34 341-xx-xxx
Avtokod 66, 96, 196
Aigvö UTC+5 (MSK+2)

Kačkanar (ven.: Качкана́р) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan päivlaskmas. Se om Kačkanaran municipaližen ümbrikon (edel 2025. vot — lidnümbrikon) administrativine keskuz.

Eländpunktan aluz om pandud vn 1957 27. päiväl semendkud kuti žilo samha raudkivendod kar'jermahtusel, nimitihe Uralan lähižen Kačkanar-mägen mödhe (878 m), 18. voz'sadan purtkes — Keskanar. Komsomolan i kompartijan ühtnijad, armijan enččed sodamehed sauvoiba ut lidnad pal'hal sijal. Vspäi 1968 Kačkanar om lidnan statusanke.

Kačkanar šingotase raudkivendon küllästamižfabrikal, raudbetontegimel, lämuzelektrokeskusel, elektromašiništon tehmižel samižsarakon täht, mugažo leibäntegim radab.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Kačkanaran ümbrikon sijaduz agjas vn 2018 kartal

Lidn sijadase Kačkanar-mägen al, Pit'k-mägen pautkel (ven.: Долгая, 402 m kortte), Tur-jogen Vii-joginiškan oiktal randal (ven.: Выя, Obinjogen hurapol'ne bassein), 330 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Alavijan vezivaradim (9,4 km²) om pohjoižhe lidnaspäi. Voib olda penid sijaližid manrehkaidusid (30. keväz'ku 2010 — nell' ballad).

Matkad Permin randan röunhasai om viž kilometrad päivlaskmha orhal, Jekaterinburghasai — 217 km suvhe orhal, 253 km avtotedme vai raudtedme. Lähembaižed lidnad oma Lesnoi kuz'toštkümne kilometrad suvipäivnouzmha orhal, 30 km avtol vai 42 km raudtedme, i Alatur ani Lesnoin taga.

Valerianovsk- (2198 rist. vl 2010) i Imennovskii- (55 rist. vl 2010) žilod mülüdas ümbrikho Kačkanaran ližaks. Municipaližen ümbrikon pind — 318,39 km².

Municipaližen ümbrikon tobmuden pämez' om sen Administracijan pämez'. Ümbrikon Duman ezimez' om Anatolii Läpunov vn 2023 redukuspäi. Edeližed lidnan Duman ezimehed oma Jurii Bäčkov (reduku 2018 — reduku 2023), Gennadii Russkih (radoi vn 2018 redukuhusai).

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 41 426 ristitud, kaiken ümbrikon — 43 679 ristitud, vn 2021 lidnan — 37 307 ristitud. Kaik 39 338 ristitud elihe lidnas i 41 579 ristitud kaikes ümbrikos vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 47..48 tuhad eläjid vozil 1989−2001 (48 800 rist. vl 1996).

Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 93,8 %, totarlaižed — 2,7 %, toižed rahvahad — 3,5 %.

Ortodoksižen hristanuskondan koume pühäpertid[1] oma saudud lidnas: Jumalanmaman «Pölištunuziden aznoičend»-jumalaižen vanh i uz' jumalanpertid, mugažo ph. Panteleimon-spravitajan časoun'. Islaman pühäpert' om avaitud, uz' mečet' om sauvomižes vspäi 2021.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma seičeme nimitadud päivkodid (kaik 14 adresad), aluzškol nomer 5, nell' keskškolad (nomer 2, 3, K.N. Novikovan nimed (ende 4), 7), licei nomer 6, korrekcine škol, lapsiden sädamižen pert', muzikškol, čomamahtoine škol, čomamahtoiden škol, nell' sportškolad («Olimp», mägisuksiden «ROUKS», üks'borcuindoiden «Atlant», «Ritm»), lapsiden tehnižen sädamižen Al'ternativa-keskuz.

Kačkanaran kaivuztegimišton kolledž[2] i Uralan radiotehnižen kolledžan filial[3] (Jekaterinburg) oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.

  1. Kačkanaran pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Kačkanaran kaivuztegimišton kolledžan sait (kgpk.my1.ru). (ven.)
  3. Kačkanaran filial Uralan radiotehnižen kolledžan urtt.ru-saital. (ven.)


Sverdlovskan agjan lidnad
Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur