Mine sisu juurde

Üläpišm

Vikipedii-späi
Üläpišm
Верхняя Пышма
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2025) 77,492 ristitud
Pind 38,47 km²
ÜläpišmВерхняя Пышма
Pämez' Ivan Solomin
(eloku 2017—)
Telefonkod +7−34 368-xx-xxx
Avtokod 66, 96, 196
Aigvö UTC+5 (MSK+2)

Üläpišm (ven.: Ве́рхняя Пышма́, tot.: Югары Пышма) om Venäman lidn Sverdlovskan agjan suves. Se om Üläpišman lidnümbrikon administrativine keskuz da pala, Jekaterinburgan pohjoine ezilidn.

Pišm-külä mainitase lidnan territorijal vl 1701. Eländpunktan aluz om pandud vl 1854 kuti Vas'kne Kaivuz-žilo (ven.: Медный Рудник) vas'ken samižen zavodindanke. Saudihe vas'kensuladamižtegint kahtes vodes. Žilo sai lidnan statusad nügüdläiženke nimenke vn 1946 22. päiväl uhokud, nimitihe jogen mödhe. Vspäi 1963 alištub agjan tobmudele oikti.

Üläpišm šingotase vas'ken i harvoiden mametalloiden (samarii, disprozii, vanadii) metallurgijal («Uralan kaivuzmetallurgižen kompanijan» baz), neniden metalloiden mašiništonsauvomižel (elektrovedimed, lehtezmetall, vanuim, magnitad, mašiništ ühthekeitandan täht), sömtegimištol (maidtegim, leibänkombinat), mugažo himižreaktividen tegim i leskusenvastaižiden materialoiden tegim ratas.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Üläpišman lidnümbrikon sijaduz agjas vn 2018 kartal

Lidn sijadase ümbrikon suviröunanno, Pišm-jogen purtkenno (joginiškanno, Turan oiged ližajogi, Obin hurapol'ne bassein), 270 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.

Agjan Jekaterinburg-keskuz zavodiše ani suvhe, rengazavtoten taga. Lidnoiden keskused oma nell'toštkümnes kilometras toine toižespäi. Toižed lähembaižed lidnad oma Berözovskii 15 km suvipäivnouzmha avtotedme i Sredneural'sk kaks' kilometrad lodeheze avtol.

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 59 749 ristitud, lidnümbrikon viž kudendest, vn 2021 — 71 335 ristitud. Kaik 69 117 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om nügüd'.

Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 84,0 %, totarlaižed — 8,8 %, baškiralaižed — 1,8 %, toižed rahvahad — 5,4 %.

Ortodoksižen hristanuskondan koume jumalanpertid[1] oma saudud lidnas: Jumalanmaman Emäganpäivän (om sätud vll 1997−2000), ph. Aleksandr Nevalaižen (kaumžomal), phh. Ioakiman i Annan (letihe vll 2019−2020). Islaman pühäpert' Ismail al'-Buhari-imaman nimed om avaitud.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma kaks'kümne kuz' nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1..7, 9, 11, 13, 17, 22..24, 26, 28, 29, 31, 34, 36, 40..43, 47, 48), seičeme keskškolad lidnas (nomer 1..4, 22, 25, 33) i nell' keskškolad ümbrikon žiloiš (nomer 7, 9, 16, 24), škol-internat, škol sogedoiden da väll'nägijoiden lapsiden täht, lapsiden sädamižen pert', muzikškol Z. N. Osipovan nimed, čomamahtoine škol, čomamahtoiden škol, olimpižen varan «Lider»-sportškol (nell' filialad ümbrikos), sportškol Aleksandr Kozicinan nimed, lapsiden «Kvantorium»-tehnopark (vn 2021 uhokuspäi).

Professionaližen opendusen aluzkundad: Üläpišman mehaniž-tehnologine Junost' -tehnikum[2] («Nor'aig»), UKMK:n Tehnine universitet (privatine)[3], Uralan valdkundaližen kolledžan Ivan Polzunovan nimed (Jekaterinburg) filial.

  1. Üläpišman pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Üläpišman mehaniž-tehnologižen Junost' -tehnikuman sait (вп-юность.рф). (ven.)
  3. UKMK:n Tehnižen universitetan sait (tu-ugmk.com). (ven.)


Sverdlovskan agjan lidnad
Alapajevsk | Alasald | Alasergid | Alatagil | Alatur | Aramil' | Artömovskii | Asbest | Berözovskii | Bogdanovič | Degtärsk | Irbit | Ivdel' | Jekaterinburg | Kačkanar | Kamensk Uralal | Kamišlov | Karpinsk | Kirovgrad | Krasnoturjinsk | Krasnoufimsk | Krasnoural'sk | Kušv | Lesnoi | Mihailovsk | Nevjansk | Novoural'sk | Pervoural'sk | Polevskoi | Rež | Revd | Serov | Severoural'sk | Sisert' | Sredneural'sk | Suhoi Log | Zarečnii | Talic | Tavd | Turinsk | Uz' Läl' | Verhoturje | Volčansk | Üläpišm | Üläsald | Ülätagil | Ülätur