Čehov (Moskvan agj)

Vikipedii-späi
Čehov
Чехов
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2023) 87,039 ristitud
Pind 23,4 km²
Čehov Чехов
Telefonkod +7−496−72x-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Čehov (ven.: Че́хов) om Venäman lidn Moskvan agjan suves. Se om Čehovan lidnümbrikon administrativine keskuz (edel vn 2017 kezakud — rajonan).

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan aigkirjas vl 1175 kuti Lopasn (ven.: Лопасна). Lugetihe lidnaks, ruhtinased torazihe sen tagut. Ühtištadihe Lopasn'-žilonke (ven. посёлок Лопасня) nenid žiloid aigan mändes: Badeevo, Začatje, Sadki. Vl 1954 radnikžilo sai lidnan oficiališt statusad, sil-žo aigal udesnimitihe Anton Čehov-kirjutajan kanzannimen mödhe, hänen Melihovo-usadib kaičese läz lidnad. Mülütihe lidnanvuittušt Venükovskii-žilod lidnha vl 1965.

Čehov šingotase mašinansauvomižen kahtel tegimel (ventilätorad, gidromehanižed libutimed), elektrotehnižen mašiništon tegimil (elektrolaudad, transformatorad), sauvondmaterialiden pästandal (metalližed konstrukcijad, polikarbonatine kerteh, apakut, torvveimarmatur[1]), järedoil varažomil, poligrafižel kombinatal, sömtegimištol («Danon»-maidtegim, konditerine fabrik), mugažo plastiktegesiden edheotandad ratas lidnas.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Lidn sijadase lidnümbrikon keskuzpalas, Lopasn'-jogen hural randal päpaloin (ven.: Лопа́сня 108 km pitte, Okan hura ližajogi), 170 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Moskvhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 50 km pohjoižhe. Lähembaižed lidnad (orhal i kaikil teil) oma Podol'sk 25 km pohjoižhe i Serpuhov 23 km suvhe.

«Moskv (Kurskan päraudtestancii) — Tul»-raudtekeskust om lidnan päivnouzmaižeks röunaks. Čehov-raudtestancii radab sil vspäi 1865, edel 1965. vot stancijan nimituz oli Lopasn'. M2-trass (Krim-pol'sarennoks) mäneb nelläs..vides kilometras päivnouzmha lidnaspäi.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vl 1939 žilon ristitišt oli 3 538 eläjad, vl 1959 lidnan — 13 950 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 60 720 ristutud, rajonan (nüg. lidnümbrik) viž ühesandest. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om nügüd', oli 70..73 tuhad eläjid vll 2017−2020 i vll 2002−2009 (73 600 rist. vl 2008).

Rahvahad (2010): venälaižed — 91,0 %, ukrainalaižed — 3,1 %, moldovalaižed — 1,3 %, toižed rahvahad — 4,6 %.

Ortodoksižen hristanuskondan kahesa pühäpertid[2] oma kaičenus i saudud lidnas: viž jumalanpertid i koume časounäd.

Čehovan tehnikum[3] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.

Galerei[vajehta | vajehtada tekst]

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. «Energomaš»-tegimen sait (zavodchzem.ru). (ven.)
  2. Čehovan pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  3. Čehovan tehnikuman sait (чеховский-техникум.рф). (ven.)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk