Puščino

Vikipedii-späi
Puščino
Пущино
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2023) 19,392 ristitud
Pind 18,23 km²
Puščino Пущино
Telefonkod +7−4967-xx-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Lidnan avtobusmaršrutoiden kart vl 2018

Puščino (ven.: Пу́щино) om Venäman lidn Moskvan agjan suves. Om tedolidnan statusanke vn 2005 redukuspäi. Mülüb Serpuhovan lidnümbrikho, sen kaikiš penemb lidn koumespäi. Edel vn 2023 uhokud Puščino oli lidnümbrikoks ičeksaz.

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Amuižen Venän Tešilov-lidnan jändused (12.-16. voz'sadad) oma ühtes kilometras päivlaskmha lidnaspäi. Puščino-külä (nüg. lidnan lodehes) mainitaškanzihe Ivan Grazii-carin aigan aigkirjoiš kuti Puščinad-heimon usadib. Se om saudud tošti 18. voz'sadal Arcibašev-pomeššikal i om tetab Puščino Okal-nimitusenke.

Nügüdläižen eländpunktan aluz om pandud vl 1956 kuti NSTÜ:n Tedoakademijan tedolidnut. Vl 1962 biologijan tedoiduzkeskuz sauvoškanzihe žilos. Radnikžilo sai lidnan statusad vl 1966.

Puščino šingotase Venäman Tedoakademijan ühesal tedoinstitutal biologijan sferas i ühtel radioastronomižel observatorijal. Jogavozne bardpajoiden festival' oleskeleb Tedomehiden pertiš semendkun zavodindas vspäi 1983.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Lidn sijadase Okan keskjoksmusen oiktal randal, 190 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Om ümbärtud Serpuhovan lidnümbrikon territorijal kaikiš polišpäi. Okanverine pordhikaz biosferine kel'dtaho levitase Okan vastrandal.

Matkad Tulan agjan röunhasai om 10..15 km päivnouzmha, suvhe i päivlaskmha. Matkad Moskvhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 80 km pohjoižhe. Lähembaine lidn om Serpuhov (raudtestancii) 13 km lodeheze orhal vai 15 km avtotedme. «Ukrain»-avtote (M2-trass) mäneb kahesas kilometras päivlaskmha lidnaspäi.

Tobmuz[vajehta | vajehtada tekst]

Puščino oli lidnümbrikon üks'jäižeks eländpunktaks.

Lidnümbrikon pämez' oli sen Administracijan pämez'. Enččen lidnümbrikon jäl'gmäine pämez' om Aleksei Vorobjov, radoi vn 2019 semendkuspäi. Edeline pämez' om Julija Fomina (sügüz'ku 2015 — semendku 2019). Lidnan Deputatoiden nevondkund radoi edel vn 2023 uhokud, konz' ühtištadihe lidnad Serpuhovan lidnümbrikonke.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vl 1970 žilon ristitišt oli 10 100 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 20 332 ristitud, vn 2021 — 19 578 ristitud. Kaik 21 148 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om 19..21 tuhad eläjid vspäi 1989 (21 281 rist. vl 2016).

Ortodoksižen hristanuskondan ph. Mikoi-arhangelan jumalanpert'[1] om saudud lidnas vll 1991−2000.

Rahvahad (2010): venälaižed — 94,3 %, ukrainalaižed — 1,5 %, toižed rahvahad — 4,2 %.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma Venäman biotehnologižen universitetan Puščinon filial[2] (ende Puščinon valdkundaline londusentedoiden institut) i MVU:n biotehnologine fakul'tet.

Galerei[vajehta | vajehtada tekst]

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. Puščinon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Venäman biotehnologižen universitet, Puščinon filialan sait (pushgu.ru). (ven.)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk