Stupino

Vikipedii-späi
Stupino
Ступино
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020-01-01) 65,908 ristitud
Pind 35,5 km²
Stupino Ступино
Pämez' Vera Nazarova
(reduku 2017—)
Telefonkod +7−4966-xx-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Stupino (ven.: Сту́пино) om Venäman lidn Moskvan agjan suves. Se om Stupinon lidnümbrikon administrativine keskuz (edel vn 2017 heinkud — rajonan).

Istorii[vajehta | vajehtada lähte]

Eländpunktan aluz om pandud vl 1507 kuti Stupinskii počinok-külä, möhemba Stupino-külä. Sauvoškanzihe Elektrovoz-radnikžilod («elektrovedim») vll 1934−1938, no nevondkundaline tobmuz päti šingotada puruvedimid, i sauvond oli udesprofiliruidud tehmaha lendimiden paloid. Radnikžilo sai lidnan statusad nügüdläiženke nimenke vn 1938 17. päiväl kezakud. Stupino oli alištunu agjan tobmudele oikti vll 1939−2001 i oli sauptud lidnaks vhesai 1991.

Stupino šingotase sömtegimištol (maidkombinat, leibänkombinat, konditerižen «Mars»-kompanijan tegimed), sauvondmaterialiden pästandal (raudbetontegesed, kuivad segoitused, keramine apakut, lämuzizoläcii, špalerad), aviamašiništon tegimil i mujumetallurgijan kompanijal, kodihimijan, gigijenan i stökolplastikan tegimil, mugažo alüminiiastjoiden, paličikoiden i pakuitesen edheotandoil.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada lähte]

Lidn sijadase lidnümbrikon suves, Okan hural randpolel, 185 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Tulan agjan röunhasai om 10 km suvipäivlaskmha orhal. Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 88 km pohjoižhe-lodeheze orhal, avtotel vai raudtel. Lähembaine lidn om Kašir ani suvipäivnouzmha Okan oiktal randal.

Stupino-raudtestancii radab lidnan pohjoižes vspäi 1900, koume seižutezpunktad om lidnas mugažo. «Don»-mante (M4-trass) mäneb 2 km päivlaskmha lidnaspäi. Stupino (Krutiški)-sodalendimport om tomha jüguid.

Eläjad[vajehta | vajehtada lähte]

Vl 1939 lidnan ristitišt oli 18 980 eläjad, vl 1959 — 45 295 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 66 816 ristitud, rajonan koume videndest. Kaikiš suremb ristitišt oli 72..74 tuhad eläjid vll 1982−1992 (74 476 rist. vl 1989). Ortodoksižen hristanuskondan ph. Stroican Belopesockii-naižjumalankodi (aluz om pandud vl 1498), koume jumalanpertid i koume časounäd[1] oma olmas lidnas.

Rahvahad (2010): venälaižed — 95,6%, ukrainalaižed — 1,3%, toižed rahvahad — 3,1%.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma Stupinon tehnikum[2], Moskvan agjan medkolledžan filial, Moskvan üläopendusen aluzkundoiden koume filialad.

Galerei[vajehta | vajehtada lähte]

Homaičendad[vajehta | vajehtada lähte]

  1. Stupinon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Stupinon tehnikuman sait (стамт.рф). (ven.) (+ avtomatine känduz anglijan kel'he)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada lähte]



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk