Stupino

Vikipedii-späi
Stupino
Ступино
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2023) 63,820 ristitud
Pind 35,5 km²
Stupino Ступино
Telefonkod +7−4966-xx-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Stupino (ven.: Сту́пино) om Venäman lidn Moskvan agjan suves. Se om Stupinon lidnümbrikon (edel vn 2017 heinkud — rajonan) administrativine keskuz.

Istorii[vajehta | vajehtada tekst]

Eländpunktan aluz om pandud vl 1507 kuti Stupinskii počinok-külä, möhemba Stupino-külä. Sauvoškanzihe Elektrovoz-radnikžilod («elektrovedim») vll 1934−1938, no nevondkundaline tobmuz päti šingotada puruvedimid, i sauvond oli udesprofiliruidud tehmaha lendimiden paloid. Radnikžilo sai lidnan statusad nügüdläiženke nimenke vn 1938 17. päiväl kezakud. Stupino oli alištunu agjan tobmudele oikti vll 1939−2001 i oli sauptud lidnaks vhesai 1991.

Stupino šingotase sömtegimištol (maidkombinat, leibänkombinat, konditerižen «Mars»-kompanijan tegimed), sauvondmaterialiden pästandal (raudbetontegesed, kuivad segoitused, keramine apakut, lämuzizoläcii, špalerad), aviamašiništon tegimil i mujumetallurgijan kompanijal, kodihimijan[1], gigijenan i stökolplastikan tegimil, mugažo alüminiiastjoiden, paličikoiden i pakuitesen edheotandoil.

Geografijan andmused[vajehta | vajehtada tekst]

Lidn sijadase lidnümbrikon suves, Okan hural randpolel, 185 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Tulan agjan röunhasai om kümne kilometrad suvipäivlaskmha orhal. Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 88 km pohjoižhe-lodeheze orhal, avtotel vai raudtel. Lähembaine lidn om Kašir ani suvipäivnouzmha Okan oiktal randal.

Stupino-raudtestancii radab lidnan pohjoižes vspäi 1900, koume seižutezpunktad om lidnas mugažo. «Don»-mante (M4-trass) mäneb kahtes kilometras päivlaskmha lidnaspäi. Stupino (Krutiški)-sodalendimport om tomha jüguid.

Eläjad[vajehta | vajehtada tekst]

Vl 1939 lidnan ristitišt oli 18 980 eläjad, vl 1959 — 45 295 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 66 816 ristitud, rajonan koume videndest. Kaik 66 341 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 72..74 tuhad eläjid vll 1982−1992 (74 476 rist. vl 1989).

Rahvahad (2010): venälaižed — 95,6 %, ukrainalaižed — 1,3 %, toižed rahvahad — 3,1 %.

Ortodoksižen hristanuskondan üks'toštkümne pühäpertid[2] oma kaičenus i saudud lidnas: Eläban Eziauguižen Stroican Belopesockii-naižjumalankodi (aluz om pandud vl 1498) ühtennimiženke päjumalanpertinke i koumenke jumalanpertinke, koume tošt jumalanpertid i nell' časounäd.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma Stupinon tehnikum[3], Moskvan agjan medkolledžan nomer 1 filial, Moskvan üläopendusen aluzkundoiden koume filialad.

Galerei[vajehta | vajehtada tekst]

Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]

  1. Stupinon himižen tegimen sait (cxz.ru). (ven.) (angl.)
  2. Stupinon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  3. Stupinon tehnikuman sait (стамт.рф). (ven.) (+ avtomatine känduz anglijan kel'he)

Irdkosketused[vajehta | vajehtada tekst]



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk