Mine sisu juurde

Protvino

Vikipedii-späi
Protvino
Протвино
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2024) 37,221 ristitud
Pind 26,69 km²
ProtvinoПротвино
Telefonkod +7−4967-xx-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)

Protvino (ven.: Протвино́) om Venäman lidn Moskvan agjan suves. Mülüb Serpuhov-lidnümbrikho, edel vn 2023 vilukun 30. päiväd oli erigoittud lidnümbrikoks. Oli tedolidnan statusanke vn 2008 elokuspäi vhesai 2024, sid' lähine Serpuhov sai tedolidnan statusad sen sijas.

Eländpunktan aluz om pandud vl 1960 kuti sauptud Serpuhov-7-žilo tedoidamha korktoiden energijoiden fizikad. Anttihe radnikžilon statusad nügüdläiženke nimenke vl 1965, nimitihe jogen mödhe. Lidnanvuitte žilo sai lidnan statusad vn 1989 15. päiväl kül'mkud. Lidnan institutad kadotiba kaikenaigaižid tedoškolid 1990-nzil vozil.

Protvino šingotase kahtel tedokeskusel, tedoedheotandoil (biotehnologii, medtehnik), sauvondmaterialiden pästandal (polimerine geosegluz, profil'lava, metalline katuz), sömtegimištol (lihakombinat i lihaedheotand), elektrotehnižel tegimel, mebel'fabrikal, kompjuterprogramiden edheotandal.

Geografijan andmused

[vajehta | vajehtada lähtetekst]
Enččen Protvino-lidnümbrikon (vauged läip päivlaskmas) sijaduz agjas i Serpuhov-lidnümbrikos vn 2014 kartal

Lidn sijadase ümbrikon päivlaskmaižes čogas, Protv-jogen alajoksmusen hural randal (ven.: Протва́ 282 km pitte, Okan hura ližajogi), 176 m ü.m.t. keskmäižel korktusel.

Röunatab Kalugan agjan territorijanke suves i päivlaskmas. Lähembaine lidn om Serpuhov kaks'toštkümnes kilometras päivnouzmha-pohjoižpäivnouzmha. Raudte radab lidnas jüguiden täht vaiše.

Protvino oli lidnümbrikon üks'jäižeks eländpunktaks.

Vl 1970 žilon ristitišt oli 12 995 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 37 308 ristitud, vn 2021 — 37 735 ristitud. Kaik 36 823 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 36..37 tuhad eläjid vll 1998−2018 i om vspäi 2021 (37 504 rist. vl 2012 i 37 735 rist. vl 2021).

Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 93,8 %, ukrainalaižed — 2,6 %, toižed rahvahad — 3,6 %.

Ortodoksižen hristanuskondan kaks' pühäpertid[1] oma sätud lidnas: Venäman Kaikiden Pühämehiden jumalanpert' (om saudud vll 1990−1993) i ph. Jumalanmaman Katken jumalanpert'.

Lapsiden opendusen aluzkundad oma kahesa nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1..5, 7, 9, 11), keskškol nomer 1, gimnazii Protvino (kaks' adresad), kaks' liceid (licei Protvino i licei nomer 2), lapsiden da norišton Gorizont-keskuz («Taivhanröun»), čomamahtoiden škol (muzikškol i čomamahtoine škol oma sen alajagusikš), olimpižen varan sportškol, biatlonan federacijan alajaguz.

Professionaline openduz andase neniden aluzkundoiden filialoiš: Moskvan agjan Gubernine kolledž, Moskvan valdkundaline industrialine universitet, Valdkundaline «Dubn»-universitet.

  1. Protvinon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)


Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk