Taldom

Vikipedii
Taldom
Талдом
 Lidnanznam
 Flag
Valdkund Venäma
Eläjiden lugu (2020-01-01) 12,596 ristitud
Pind 46,17 km²
Taldom Талдом
Telefonkod +7−49 620-x-xx-xx
Avtokod 50, 90, 150, 190, 750
Aigvö UTC+3 (MSK+0)


Taldom (ven.: Та́лдом) om Venäman lidn Moskvan agjan pohjoižes. Se om Taldoman lidnümbrikon administrativine keskuz (edel vn 2018 heinkud — rajonan).

Istorii[redaktiruida | redaktiruida purde]

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan kirjutadud purtkiš vl 1677 kuti Taldom-külä, möhemba žilo. Šingotihe ümbrištonke erazvuiččiden kengiden tehmižel da niiden jarmankoil, sen jäl'ghe joganedal'žel kengiden torgusel. Om kaičenus äi torgovanoiden pertid.

Žilo sai lidnan statusad vn 1918 3. päiväl tal'vkud, udesnimitihe Leninsk:aks. Kätihe Leninskad makundan keskuseks vn 1921 elokus. Lidn nimitase eziauguižikš vn 1931 keväz'kuspäi erištamha rajonad Moskvan agjan toižes rajonaspäi Leninan oiktastuseks. Kengiden pramozl tuli lophu 1930-nzil vozil.

Taldom šingotase sauvondmaterialiden pästandal (katused i sendvičpanelid), toižed tegimed sijadasoiš lähiženno Severnii-žilonno 4 km päivnouzmha: kengiden fabrik, radiooigendai keskuz, tehnologižen mašiništon tegim.

Geografijan andmused[redaktiruida | redaktiruida purde]

Lidn sijadase lidnümbrikon keskuzpalas, 140 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Tverin agjhasai om 8 km lodeheze orhal. Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 90 km suvhe orhal, avtotel vai raudtel. Lähembaižed lidnad oma Dubn 21 km päivlaskmha orhal, 36 km avtotedme vai 50 km raudtedme, i Kimri (Tverin agj) 20 km lodeheze orhal vai raudtedme, 27 km avtotedme.

Taldom-Savölovskii-raudtestancii radab lidnan suviröunal vspäi 1901, lühetas Taldom aigplanoiš.

Eläjad[redaktiruida | redaktiruida purde]

Vl 1897 žilon ristitišt oli 1 200 eläjad, vl 1939 lidnan — 9 910 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 13 819 ristitud, rajonan (nüg. lidnümbrik) nelländez. Kaikiš suremb ristitišt oli enamba 14 tuhad eläjid vll 1989−2001 (14 600 rist. vl 1992). Ortodoksižen hristanuskondan Mikoi-arhangelan jumalanpert' (om saudud vll 1800−1808) i kaumžoman časoun'[1] oma olmas lidnas.

Rahvahad (2010): venälaižed — 94,4%, ukrainalaižed — 1,0%, toižed rahvahad — 4,6%.

Lidnankundan jäl'gmäine pämez' oli Jurii Žurkin (2013−2018).

Professionaližen opendusen aluzkund om Moskvan gubernijan čomamahtoiden kolledž — Taldoman filial.[2]

Galerei[redaktiruida | redaktiruida purde]

Homaičendad[redaktiruida | redaktiruida purde]

  1. Taldoman pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
  2. Taldoman dekorativižen čomamahton i rahvahanpramozloiden profškolan sait (tdpi.ru). (ven.)

Irdkosketused[redaktiruida | redaktiruida purde]



Moskvan agjan lidnad
Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk