Puškino
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2024) | 111,580 ristitud |
| Pind | 60,33 km² |
| Telefonkod | +7−496−53x-xx-xx. +7−496−58x-xx-xx |
| Avtokod | 50, 90, 150, 190, 750 |
| Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Puškino (ven.: Пу́шкино) om Venäman lidn Moskvan agjan keskuzpalan pohjoižpäivnouzmas. Se om Puškinon lidnümbrikon administrativine keskuz da kaikiš suremb lidn koumespäi, agjan 17..19nz' lidn eläjiden lugun mödhe, Moskvan pohjoižpäivnouzmaine ezilidn.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunkt mainitase vspäi 1499 kuti Pučkino- vai Puškino-žilo torguindtenno Pereslavl'-Zalesskijannoks. Nimitihe Puč-jogen (ven.: Пуча), Puškinad-rodun vai juraižimiden tehmižen mödhe (ven. пушка). Vl 1771 kaik žilon eläjad koliba mustmoraspäi. Aigan mändes žilo kändihe tegimiden keskuseks: vatken manufaktur, sobiden sišpäi edheotand, vas'ktegim. Vl 1862 raudte radaškanzi Sergijev Posadannoks, i saudihe Puškino-raudtestancijad koumes kilometras žilospäi. Kezaküläpertiden Puškino-žilo stancijanno oli tetab vspäi 1867. Ühtenzoittud radnikžilo sai lidnan statusad vn 1925 17. päiväl elokud. Oli rajonan keskuseks vspäi 1929. Mülütihe lidnha lähižid žiloid vll 2002−2003.
Puškino šingotase sauvondmaterialiden pästandal (turušknitud, iknad), sömtegimištol (jauh i leibänproduktad, likörvintegim, lihan edheotand), tekstilin i kengiden tehmižel, elektromehanižel tegimel, tehnižvoiden, fil'triden, kertehpakuitesen, avtotesauvondan i logistikan edheotandoil. Mecan i mecmašinansauvomižen tedoiduzkeskused ratas lidnas mugažo.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]

Lidn sijadase lidnümbrikon suviröunal, Učanjogen molembil randoil (ven.: Уча́ 42 km pitte, Kläz'man hura ližajogi), 160 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Učan vezivaradim (19,3 km²) om ani päivlaskmha-lodeheze lidnaspäi, ottas sen vet Moskvan varatoitandan täht. Serebränk-jogi (padoseinänke) läbitab lidnan pohjoižpäivnouzmad i lankteb Učha huralpäi.
Matkad Moskvhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om seičemetoštkümne kilometrad suvipäivlaskmha. Toižed lähembaižed lidnad (orhal) oma Ivantejevk ani päivnouzmha i suvipäivnouzmha, Fräzino 10 km päivnouzmha, Ščolkovo kahesa kilometrad suvipäivnouzmha, Korolöv koume kilometrad suvhe, Mitišči kahtes kilometras suvipäivlaskmha.
Raudte jagab lidnan poleti. Puškino-raudtestancii radab lidnan keskuzpalas «Moskv — Jaroslavl'»-keskustal vspäi 1862, elektrojonused tuldas Moskvan Jaroslavlin päraudtestancijaspäi. Toine platform om Il'jičan Zavetoičendad lidnan pohjoižes. «Holmogori»-mante (M8-trass) om lidnan päivnouzmaižeks röunaks, Jaroslavlin šosse sarakoičese sišpäi i läbitab lidnan päivnouzmad.
Lidnan mikrorajonad: Dzeržinec, Serebränk, I. Armandan nimed, Mamontovk, Zvägino, Kläz'm, Kudrink, Uz' Derüun, Il'jičan Zavetoičendad, Kavezino, Jogidenkeskeine. Om kezaküliden kooperativid.
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vl 1939 lidnan ristitišt oli 21 081 eläjad, vl 1959 — 30 035 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 102 874 ristutud, rajonan (nüg. lidnümbrik) koume videndest, vn 2021 — 110 868 ristitud. Kaik 106 577 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 111 738 eläjad vl 2023.
Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 93,1 %, ukrainalaižed — 1,8 %, totarlaižed — 1,0 %, toižed rahvahad — 4,1 %.
Ortodoksižen hristanuskondan kümne pühäpertid[1] oma saudud lidnas: kahesa jumalanpertid i kaks' časounäd.
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma ühesatoštkümne nimitadud i nomeruidud päivkodid (nomer 1..5, 7..10, 17, 18, 22, 53, 54, 60, 61, 64, 70, 99), augotižškol-päivkodi nomer 63, augotižškol nomer 16, kaks'toštkümne keskškolad (nomer 1..3, 5..9, 11, 12, 14, 15), kaks' gimnazijad (nomer 4 i 10), ehtal'ne škol, škol-internat openikoiden täht tervhuden röunatud voimusidenke, lapsiden sädamižen keskuz, čomamahtoiden škol (ende muzikškol), čomamahtoine škol, ümbrikon sportškol.
Moskvan agjan medkolledžan Puškinon filial (ende Moskvan agjan medkolledž nomer 4[2]) i Moskvan agjan muzikkolledž[3] oma lidnan professionaližen opendusen aluzkundoikš.
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Kaiken Venäman mecmašinansauvomižen tedoinstituten pätulend kesked dendrarijad (kül'mku 2010)
- Ortodoksižen hristanuskondan jumalanpertiden Nikolo-Bogolübskii kompleks, vn 2016 nägu
- Lapsiden čomamahtoine škol (2018, makundan škol istorižešti)
- «Pobeda»-kinoteatr («Vägestuz», vn 2011 vai sen aigemba olend)
- Puškino-päraudtestancii vl 2011
- Lidnanznam vll 1975−2002
Kacu mugažo
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Puškin (Piterin lidn)
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]| Puškino Vikiaitas |
| Moskvan agjan lidnad | ||
| Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk | ||

