Naro-Fominsk
| Lidnanznam | Flag |
| Valdkund | Venäma |
| Eläjiden lugu (2024) | 74,493 ristitud |
| Pind | 22 km² |
| Telefonkod | +7−49 634-x-xx-xx |
| Avtokod | 50, 90, 150, 190, 750 |
| Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Naro-Fominsk (ven.: На́ро-Фоми́нск) om Venäman lidn Moskvan agjan suves-suvipäivlaskmas. Se om Naro-Fominskan lidnümbrikon (edel vn 2017 kezakud — rajonan) administrativine keskuz, kaikiš suremb lidn koumespäi. Sai «sodahoštusen lidn»-arvod vl 2009.
Istorii
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan vl 1339 kuti Nar (ven.: Нара) Ivan Kalita-ruhtinasen zavetoičendas, nimitihe jogen mödhe. Fominskoje-žilo mainitase Naran sijas vspäi 1654. Se paloi täuzin francižen armijan lähtendan jäl'ghe vl 1812, no oli udessündutadud. Bumagkezerduzfabrikan aluz om pandud Dmitrii Skuratov-pomeššikal ühtes Nikolai Lukinanke vl 1840 Pen' Nar-külänno (ven. Малая Нара) i läz Fominskoje-žilod. Žilo nimitaškanzihe Naro-Fominsk:aks vspäi 1864. Oli makundan keskuseks vspäi 1918. Radnikžilo sai lidnan statusad vn 1926 15. päiväl keväz'kud, mülütihe lähižid külid sil-žo aigal. Toižen mail'man sodan aigan lidn oli okkupiruidud nacistižen Germanijan sodavägil vn 1941 lopus (22. reduku — 26. tal'vku), äjad pertid i kanghiden fabrik oliba muretud.
Naro-Fominsk šingotase mašinansauvomižel tegimel (reaktivižiden likutimiden palad, energetine mašiništ), pertinsauvondkombinatal i lämoipalovastaižiden tegesiden kompanijal, trikotažan fabrikal, pakuitesen edheotandoil (alüminiibankad, plastikpakuitez), «Avon»-kompanijan kosmetikan edheotandal, sömtegimištol (lihakombinat, maidtegim). Nevondkundaližen aigan šuukkombinat radoi mugažo.
Geografijan andmused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]

Lidn sijadase lidnümbrikon päivnouzmas, Nar-jogen molembil randoil (ven.: На́ра 158 km pitte, Okan hura ližajogi), 180 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Gvozdn'- i Berözovk-joged (ven. Гвоздня, Берёзовка) lanktas Narha lidnas.
Matkad Moskvhasai om seičeme kilometrad pohjoižpäivnouzmha (Uden Moskvan Troickan ümbrik), Moskvan rengazavtotehesai — 53 km pohjoižpäivnouzmha. Toižed lähembaižed lidnad oma Kubink pohjoižhe i Balabanovo (Kalugan agj) suvhe.
Nar-raudtestancii (ven.: Нара) radab lidnan keskuzpalas vspäi 1899 «Moskv (Kijevan päraudtestancii) — Obninsk»-keskustal. «Ukrain»-avtote (M3-trass) om lidnan suvipäivnouzmaižeks röunaks.
Eläjad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Vn 1939 nevondkundaližen rahvahanlugemižen mödhe lidnan ristitišt oli 31 613 eläjad, vl 1959 — 35 419 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 64 665 ristutud, vn 2021 — 71 121 ristitud. Otab kaht videndest lidnümbrikon ristitištos. Kaik 62 002 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 70..71 tuhad eläjid vll 2002−2009 (71 630 rist. vl 2009).
Rahvahad (ozutadud rahvahudenke vl 2010): venälaižed — 90,5 %, ukrainalaižed — 2,9 %, uzbekad — 1,2 %, toižed rahvahad — 5,4 %.
Ortodoksižen hristanuskondan kuz' pühäpertid[1] oma kaičenus i saudud lidnas: ph. Mikulai-čudonsädajan päjumalanpert' (om saudud vll 1852−1864), jumalanpert' i nell' časounäd. Niiden ližaks Pühän Jumalanmaman Tulendan Pühäpertihe kivine jumalanpert' oli vspäi 1887, sauptihe vl 1935 i rušihe teravas. Mugažo om islaman i protestantizman (baptistad, evangelistad) uskojiden kundoid.
Openduz
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Lapsiden opendusen aluzkundad oma kaks'toštkümne päivkodid (nomer 1..3, 5..7, 9, 12, 13, 19, 20, 62), seičeme keskškolad (nomer 1, 3..7, 9), korrekcine škol, ehtal'ne škol, lapsiden sädamižen kaks' pertid (nomer 1 i 2), lapsiden kaikenvuiččen šingotesen Element-klub-keskuz, čomamahtoiden municipaline Garmonija-škol, čomamahtoiden Romantic Sound-škol lapsiden i täuz'kaznuziden täht, lapsiden keskuzline sportškol.
Professionaližen opendusen aluzkundad oma Naro-Fominskan tehnikum[2], privatine Nügüd'aigaine biznes-kolledž[3] i Moskvan agjan medicinižen kolledžan nomer 1 filial[4].
Galerei
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Naro-Fominskan lidnümbrikon tobmuden sauvuz (2019)
- Joudjuden torg (2019)
- Ph. Mikulai-čudonsädajan päjumalanpert', vn 2009 nägu
- Perinataline keskuz (2018)
- Lidnan istoriž-kodirandantedištandmuzei (2020)
- Nar-raudtestancii vl 2008. Ühtennimižen torguindkeskusen katuz näguse oiktalpäi
Homaičendad
[vajehta | vajehtada lähtetekst]Irdkosketused
[vajehta | vajehtada lähtetekst]- Lidnümbrikon tobmuden sait (nfreg.ru). (ven.)
- Lidnan da lidnümbrikon informaciž-azjaline portal (bizbi.ru). (ven.)
- Lidnan Centr goroda-lugendlehtesen sait (cgnf.ru). (ven.)
| Naro-Fominsk Vikiaitas |
| Moskvan agjan lidnad | ||
| Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk | ||
