Čeboksarad
Lidnanznam![]() |
Flag![]() |
Valdkund | Venäma |
Eläjiden lugu (2022) | 497,920 ristitud |
Pind | 250,87 km² |
![]() | |
Pämez' | Oleg Kortunov (reduku 2020—) |
Telefonkod | +7−8352-xxx-xxx |
Avtokod | 21, 121 |
Aigvö | UTC+3 (MSK+0) |
Čeboksarad (ven.: Чебокса́ры, čuv.: Шупашкар) om Venäman lidn, lidnümbrik da port Volg-jogen molembil randoil. Se om Čuvašijan Tazovaldkundan pälidn da kaikiš suremb lidn, tazovaldkundan ristitišton kaks' videndest eläb siš.
Istorii[vajehta | vajehtada lähte]
Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan Ivan Runo-sodavejan sodamatkan Kazanihe vn 1469 semendkus, no kaivandusiden mödhe lidn om olmas jo 13. voz'sadan lopuspäi. Čeboksarad saiba lidnan statusad vl 1781.
Čeboksarad šingotasoiš mašinansauvomižel (agregatad, tekstilin tömašinad), elektrotehnižel sarakol (elektro- i energomašiništon pästand, ladimed, kabeläd), tekstil'tegimištol (bumagankombinat, pölvhankanghiden fabrik, trikotažfabrik) i sömtegimištol (konditerižed tegesed, makaronad, alkogoližed jomad).
Geografijan andmused[vajehta | vajehtada lähte]
Lidn sijadase Volg-jogen (Čeboksaran vezivaradim) oiktal korktal randal tobjimalaz, 53..205 m korktusil valdmeren pindan päl. Novočeboksarsk om kaimdailidnaks päivnouzmpoles, vezivaradimen padosein da Čeboksaran GES sijadasoiš siš.
Čeboksarad jagasoiš koumeks rajonaks: Kalininan, Leninan i Moskvan. Sen ližaks, territorialine Volgantagaine-ohjanduz (čuv.: Йăлăм) om jogen hural randal. Lidnanvuiččed Uded Lapsarid- (6955 rist. vl 2010) i Sosnovk- (2242 rist. vl 2010) žilod, muite žilo da külä mülüdas lidnümbrikho Čeboksarad-lidnan ližaks. Čeboksaran rajon ümbärdab lidnümbrikod.
Eläjad[vajehta | vajehtada lähte]
Vn 2010 rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 447 929 ristitud, lidnümbrikon — 464 208 ristitud. Vl 2017 kaik 489 498 eläjad oli lidnas i 500 052 eläjad kaikes lidnümbrikos. Kaikiš suremb ristitišt lidnan alusenpanendaspäi om nügüd' (vl 2022). Lidnaglomeracijan ristitišt läz 700 tuhad eläjid.
Rahvahad (enamba 0,4% vl 2010): čuvašalaižed — 58,7 %, venälaižed — 31,5 %, totarlaižed — 1,0 %, ukrainalaižed — 0,5 %, marilaižed — 0,4 %, mordvinalaižed — 0,4 %, toižed rahvahad i rahvahuden ozutandata — 7,5 %.
Ortodoksižen hristanuskondan koumekümne pühäpertid[1] oma olmas lidnas: Jumalanmaman Tulendan Pühäpertihe kafedraline päjumalanpert' (1600−1657), Jumalanmaman Katken i ph. Tatiana Rimalaižen päjumalanpert' (om letud vll 2001−2006), ph. Sergii Radonežalaižen päjumalanpert' (om sauvomas), Stroican mez'jumalankodi (Eläban Stroican päjumalanpert', kaks' jumalanpertid i kaks' časounäd), Spasan Toižetamižen naižjumalankodi (kaks' jumalanpertid i koume časounäd), 12 tošt jumalanpertid i viž časounäd. Om protestantizman tulendoid. Islaman «Bulgar»-mečet' om avaitud vl 2005. Čuvašan veroližen religijan polenpidajad elädas lidnas mugažo.
Edeline lidnan pämez' om Jevgenii Kadišev (reduku 2017 — reduku 2020).
Galerei[vajehta | vajehtada lähte]
-
Čeboksaran lidnümbrikon Administracijan sauvuz (2018)
-
Rahvahiden sebrusen pert' (2018)
-
Jumalanmaman Tulendan Pühäpertihe kafedraline päjumalanpert', vn 2021 nägu
-
Stroican mez'jumalankodi, vn 2020 nägu
-
«Elara»-tedotegimištkompleks vl 2011 (ende ladimiden tegim: avtoiden i atomstancijoiden täht)
-
Čuvašijan valdkundaline pedagogine universitet (2015)
-
Čuvašijan valdkundaline čomamahtoine muzei (2009)
-
Torguimiž-azjaline «Kaskad-Siti»-kompleks (2008)
-
Čeboksaran jogiport vl 2009
-
Čeboksarad-päraudtestancijan sauvuz vl 2008
Tetabad sündnuded[vajehta | vajehtada lähte]
- Marevna (Marija Vorob'jova-Stebel'skaja, 1892−1984) — oli venälaine pirdai naine.
Homaičendad[vajehta | vajehtada lähte]
Irdkosketused[vajehta | vajehtada lähte]
- Čeboksarad-lidnan Ezitajiden Suiman oficialine sait (chgsd.cap.ru). (ven.)
- Čeboksarad-lidnan administracijan oficialine sait (gcheb.cap.ru). (ven.) (+ äikel'ne avtomatine känduz)
![]() |
Čeboksarad Vikiaitas |
Čuvašijan Tazovaldkundan lidnad | ||
Alatir' | Civil'sk | Čeboksarad | Jadrin | Kanaš | Kozlovk | Mariinskii Posad | Novočeboksarsk | Šumerl' | ||
Venälaižen Federacijan subjektoiden pälidnad | ||
Abakan | Alauz'lidn | Anadir' | Arhangel'sk | Astrahan' | Barnaul | Belgorod | Birobidžan | Blagoveščensk | Bränsk | Čeboksarad | Čeläbinsk | Čerkessk | Čit | Elist | Gatčin | Gorno-Altaisk | Groznii | Habarovsk | Hanti-Mansiisk | Irkutsk | Iževsk | Ivanovo | Jakutsk | Jaroslavl' | Jekaterinburg | Joškar-Ol | Kaliningrad | Kalug | Kazan' | Kemerovo | Kirov | Kizil | Kostrom | Krasnodar | Krasnogorsk | Krasnojarsk | Kurgan | Kursk | Lipeck | Magadan | Magas | Mahačkal | Maikop | Moskv | Murmansk | Nal'čik | Nar'jan Mar | Novosibirsk | Omsk | Orel | Orenburg | Penz | Perm' | Petropavlovsk Kamčatkal | Petroskoi | Piter | Pskov | Rostov Donal | Räzan' | Salehard | Samar | Saransk | Saratov | Siktivkar | Simferopol' (de fakto) | Sevastopol' (de fakto) | Smolensk | Stavropol' | Sur' Uz'lidn | Suvisahalinsk | Tambov | Tomsk | Tul | Tver' | Tümen' | Uf | Ulan Ude | Ul'janovsk | Vladikavkaz | Vladimir | Vladivostok | Volgograd | Vologd | Voronež | ||